Fosil nazvan MRD, koji pruža uvid u najranije razdoblje evolucijske linije što je dovela do pojave modernih ljudi, pripada vrsti Australopithecus anamensis koji se prvi put pojavila prije 4,2 miliona godina.
Smatra se direktnim pretkom Australopithecusa afarensisa, vrste poznate po slavnom djelomičnom kosturu Lucy otkrivenom 1974. oko 35 kilometara od nalazišta u etiopskoj regiji Afar gdje je MRD otkriven 2016. Lucy datira prije oko 3,2 miliona godina.
"Ovo je otkriće koje se događa jednom u životu, nema ništa uzbudljivije od toga", rekao je Yohannes Haile-Selassie, paleoantropolog iz Prirodoslovnog muzeja u Clevelandu i glavni autor studije objavljene u naučnom časopisu Nature.
"Govorimo o najočuvanijoj cjelovitoj lubanji ranog čovjekova pretka ikad pronađenoj u fosilima starijima od tri miliona godina", dodao je.
Dosad su jedini pronađeni ostaci lubanje Australopithecusa anamensisa bili dijelovi čeljusti i zuba, pa se vrsta nije mogla do kraja objasniti. Lubanja je ključna da bi se nešto doznalo o prehrani, veličini mozga i izgledu lica vrste.
Najnovije otkriće konačno omogućuje baučnicima da "imenu dodaju lice", rekla je paleoantropologinja i suautorica studije Stephanie Meillos s njemačkog Instituta Max Planck za evolucionarnu antropologiju.
"Anatomska obilježja ove lubanje pomažu nam u karakterizaciji vrste što nam daje informacije o evolucijskim vezama među vrstama", pojasnila je.
Vrsta MRD, koja je bila dvonožna ali se mogla kretati i među krošnjama stabala, bila je puno manja od modernih ljudi.
Lubanja, otkrivena oko 550 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, visoka je 20 i široka 11,5 centimetara.
Ranija istraživanja ukazivala su da je vrsta bila visoka 1,5 metar, ali stručnjaci još nisu procijenili visinu pronađene jedinke, najvjerojatnije odraslog muškarca.
"Ovo je otkriće koje se događa jednom u životu, nema ništa uzbudljivije od toga", rekao je Yohannes Haile-Selassie, paleoantropolog iz Prirodoslovnog muzeja u Clevelandu i glavni autor studije objavljene u naučnom časopisu Nature.
"Govorimo o najočuvanijoj cjelovitoj lubanji ranog čovjekova pretka ikad pronađenoj u fosilima starijima od tri miliona godina", dodao je.
Dosad su jedini pronađeni ostaci lubanje Australopithecusa anamensisa bili dijelovi čeljusti i zuba, pa se vrsta nije mogla do kraja objasniti. Lubanja je ključna da bi se nešto doznalo o prehrani, veličini mozga i izgledu lica vrste.
Najnovije otkriće konačno omogućuje baučnicima da "imenu dodaju lice", rekla je paleoantropologinja i suautorica studije Stephanie Meillos s njemačkog Instituta Max Planck za evolucionarnu antropologiju.
"Anatomska obilježja ove lubanje pomažu nam u karakterizaciji vrste što nam daje informacije o evolucijskim vezama među vrstama", pojasnila je.
Vrsta MRD, koja je bila dvonožna ali se mogla kretati i među krošnjama stabala, bila je puno manja od modernih ljudi.
Lubanja, otkrivena oko 550 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, visoka je 20 i široka 11,5 centimetara.
Ranija istraživanja ukazivala su da je vrsta bila visoka 1,5 metar, ali stručnjaci još nisu procijenili visinu pronađene jedinke, najvjerojatnije odraslog muškarca.
