Prebrzo jedenje povezano je sa bolešću. Dr. Sarah Berry objasnila je do kojih stanja može dovesti ova nezdrava navika.
- Postoji puno više od toga kako hrana utječe na našu tjelesnu težinu - rekla je dr. Berry i upozorila da prebrzo jedenje "nije dobro za nas".
Ona je objasnila da u suštini, našem mozgu je potrebno vrijeme da shvati da je sit.
- I studije su pokazale da je potrebno između pet ili čak 20 minuta da vaš umozak uhvati korak sa stomakom - dodala je dr Berry.
Ona je podsjetila da istraživanja također govore da sporije jedenje povećava odgovor hormona koji reguliraju apetit.
Ne samo da je prebrzo jedenje povezano sa gojaznošću, a samim tim i sa bolešću, kao što je dijabetes tipa 2, već je povezano i sa taloženjem visceralne masti.
Dr. Berry je objasnila da je ovo "vrsta masti koja se nalazi unutar trbušnih zidova i okružuje sve organe".
Doktorica je pomenula studiju iz 2017. godine, čiji je autor kardiolog sa Univerziteta Hirošima u Japanu, koja je otkrila da su "ljudi koji brzo jedu skoro dvostruko skloniji razvoju metaboličkog sindroma".
Brzo jedenje je povezano sa većim povećanjem tjelesne težine, višim nivoom šećerom u krvi, visokim holesterolom i većim obimom struka, piše Express.co.uk.
Dr. Berry dodala da je objavljeno je i drugo istraživanje koje je povuklo vezu između bržeg jedenja i većeg rizika od dijabetesa tipa dva.
- I studije su pokazale da to može biti zato što sporije žvakanje stimulira više oslobađanja inzulina, što znači bolju kontrolu glukoze. Mislimo da bi to moglo biti zato što ako žvaćete duže, više uzimate pljuvačke, a to prouzrokuje ranije oslobađanje inzulina i glukoze - navela je doktorica.
Ljudi koji brzo jedu također su prijavili loše varenje i refluks kiseline, ali dr. Berry ističe da su sva istraživanja bila posmatračka.
Istakla je tri potencijalno opasna zdravstvena stanja do kojih dolazi ako jedete prebrzo, a to su: gojaznost, dijabetes tipa 2 i metabolički sindrom.
Izvor: Faktor/Express.co.uk
Ona je objasnila da u suštini, našem mozgu je potrebno vrijeme da shvati da je sit.
- I studije su pokazale da je potrebno između pet ili čak 20 minuta da vaš umozak uhvati korak sa stomakom - dodala je dr Berry.
Ona je podsjetila da istraživanja također govore da sporije jedenje povećava odgovor hormona koji reguliraju apetit.
Ne samo da je prebrzo jedenje povezano sa gojaznošću, a samim tim i sa bolešću, kao što je dijabetes tipa 2, već je povezano i sa taloženjem visceralne masti.
Dr. Berry je objasnila da je ovo "vrsta masti koja se nalazi unutar trbušnih zidova i okružuje sve organe".
Doktorica je pomenula studiju iz 2017. godine, čiji je autor kardiolog sa Univerziteta Hirošima u Japanu, koja je otkrila da su "ljudi koji brzo jedu skoro dvostruko skloniji razvoju metaboličkog sindroma".
Brzo jedenje je povezano sa većim povećanjem tjelesne težine, višim nivoom šećerom u krvi, visokim holesterolom i većim obimom struka, piše Express.co.uk.
Dr. Berry dodala da je objavljeno je i drugo istraživanje koje je povuklo vezu između bržeg jedenja i većeg rizika od dijabetesa tipa dva.
- I studije su pokazale da to može biti zato što sporije žvakanje stimulira više oslobađanja inzulina, što znači bolju kontrolu glukoze. Mislimo da bi to moglo biti zato što ako žvaćete duže, više uzimate pljuvačke, a to prouzrokuje ranije oslobađanje inzulina i glukoze - navela je doktorica.
Ljudi koji brzo jedu također su prijavili loše varenje i refluks kiseline, ali dr. Berry ističe da su sva istraživanja bila posmatračka.
Istakla je tri potencijalno opasna zdravstvena stanja do kojih dolazi ako jedete prebrzo, a to su: gojaznost, dijabetes tipa 2 i metabolički sindrom.
Izvor: Faktor/Express.co.uk
