Japanski stručnjaci iz Istraživačkog centra za alergiju i imunologiju (RIKEN) u Yokohami uspjeli su identificirati 25 tačaka na ćelijama leukemije, od kojih bi svaka mogla predstavljati putokaz za izradu novih lijekova protiv te bolesti.
Otkriveno je 25 različitih dijelova DNK-a koji su naročito aktivni u ćelijama leukemije, prenosi Reuters.
"Ukoliko bismo razvili lijekove protiv tih molekula, imali bismo prilično dobre izglede da eliminiramo matične ćelije leukemije koje ne mogu biti uništene konvencionalnim lijekovima protiv kancera", objasnio je vođa istraživanja Fumihiko Ishikawa.
On i njegove kolege uporedili su matične ćelije leukemije 61 pacijenta s krvnim matičnim ćelijama zdravih odraslih osoba. Matične ćelije leukemije su kancerozne stanice iz kojih se rađaju nove ćelije tumora i koje pomažu da se kancer raširi organizmom.
Razni lijekovi protiv raka pomažu mnogim oboljelima od leukemije da uđu u remisiju (stanje povlačenja bolesti), ali problem s akutnom mijeloidnom leukemijom (AML) je u tome što se kod mnogih pacijenata bolest vraća i oni jednom od nje umiru.
"Sad smo identificirali matične ćelije leukemije koje su odgovorne za vraćanje bolesti... Za nas je od najveće važnosti kako da prevladamo ponovno vraćanje AML-a", ističe Ishikawa.
AML je bolest kod koje dolazi do naglog rasta abnormalnih bijelih krvnih zrnaca, koja se ne mogu izboriti s infekcijama. Pacijenti ne samo da su podložni zarazama već i gube crvena krvna zrnca koja raznose kiseonik kroz organizam, pa zbog toga postaju umorni, skraćuje im se dah, a na kraju dolazi i do smrtnog ishoda.
Takozvani "ciljani" lijekovi protiv raka, kao što je "Glivec" kompanije Novartis ili "Iressa" firme AstraZeneka spasli su živote mnogima oboljelima od leukemije.
Ali postoje deseci tipova te bolesti, a sumnja se da svaka od tih formi ima i podtipove i da je možda za svaki od njih potreban tretman "po mjeri".
Čak i ciljani lijekovi s vremenom prestanu djelovati jer tumori mutiraju. Iako većina mlađih pacijenata i oko polovine starijih ljudi oboljelih od AML-a bude izliječena, ukupno preživljavanje nije zadovoljavajuće zato što se oboljenje vraća, tako da samo 20 posto oboljelih od AML-a preživi pet godina od postavljanja dijagnoze.
