Ako vas je uhvatila panika jer vam je zdravlje već malo "načeto", a opaki virus H1N1 prijeti sa svih strana, možete odahnuti. Upravo zahvaljujući virusu prehlade vaš je organizam sigurniji.

Naučnici pretpostavljaju da virus koji uzrokuje običnu prehladu štiti ljude od svinjske gripe. Ako se ova teorija pokaže istinitom, to bi moglo objasniti zašto se u nekim zemljama jesenji val gripe širio dosta sporo i omogućio da se razviju nove metode borbe sa gripom.

"Zaista je iznenađujuće da u mnogim evropskim zemljama nije došlo do pandemije", kaže Arnold Monto sa univerziteta Ann Arbor u Michiganu.

U Francuskoj je, naprimjer, broj oboljelih od gripe narastao početkom septembra, i kretao se oko 160 oboljelih na 100.000 stanovnika sve do kraja oktobra, kada je broj počeo ponovo rasti, što je zbunjivalo stručnjake u Francuskom nacionalnom laboratoriju za gripu na Univerzitetu u Lyonu.

Kako kaže jedan od radnika laboratorija Jean-Sebastien Casalegno, uzorci brisa grla pokazali su da je broj oboljelih od svinjske gripe tokom septembra padao, ali je istovremeno rastao broj ljudi zaraženih rinovirusom, koji uzrokuje običnu prehladu.

Krajem oktobra situacija se preokrenula, smanjio se broj zaraženih rinovirusom, a porastao broj zaraženih gripom.

On pretpostavlja da je rinovirus blokirao širenje svinjske gripe zahvaljujući procesu koji se naziva virusna interferencija, kada jedan virus blokira drugi.

"Smatramo da kada dobijete jednu infekciju, vaša antivirusna odbrana se uključi i tako vas štiti od drugih virusa", kaže Ab Osterhaus sa Univerziteta u Rotterdamu.

Koliko je važna uloga virusne interferencije u slučaju svinjske gripe nije jasno, jer se nekad nikakvo međudjelovanje ne dogodi i ljudi "pokupe" oba virusa.

Naučnici rijetko imaju priliku provjeriti kako ova dva virusa utiču jedan na drugi jer sezona prehlada počinje obično krajem ljeta, a epidemija gripe se javlja tokom zime, ali ove godine se gripa pojavila dosta ranije.

Ista situacija zabilježena je i u Švedskoj, u kojoj su se epidemije prehlade i gripe javile istovremeno, te se pokazalo da rastom broja ljudi zaraženih rinovirusom pada broj zaraženih gripom i obrnuto.

To je zabilježeno i u Norveškoj i Australiji.

Ian Mackay sa Univerziteta u Queenslandu ranije ove godine objavio je da ljudi zaraženi rinovirusom imaju manje šanse da se zaraze drugim virusom od onih čiji se organizam bori sa nekim drugim virusom.

Iako rinovirus ne može u potpunosti spriječiti širenje zaraze, ipak je usporio epidemiju gripe, te su mnoge zemlje dobile još vremena za nabavku vakcina i jačanje zaštite svojih građana.