Kolesterol, kojeg često spominjemo kao krivca za mnoge naše probleme je mastima slična supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo.
Prisutan je u staničnom zidu te membranama tijela, uključujući mozak, živce, kožu, mišiće, crijevo, jetru, srce, itd.
Naše tijelo koristi kolesterol u stvaranju mnogih hormona, vitamina D te žučnih kiselina. Možda niste znali da naše tijelo proizvodi onoliko kolesterola koliko mu je potrebno, bez dodataka iz hrane.
Samo manji dio kolesterola se nalazi u krvi. Ako imate povećane vrijednosti kolesterola u krvi povećane su vam šanse za razvitak, ateroskleroze, odnosno stanja u kojem se masnoće i kolesterol odlažu u zid mnogih krvnih žila uključujući srčane, te tako nastaje podloga za razvitak srčane bolesti.
S obzirom da nam je potreban za izgradnju tijela s jedne strane, s pravom se pitate zašto je povećani nivo štetan?
Kako smo rekli, kolesterol se nalazi u krvi, te dok putuje kroz vodenu otopinu krvi, nalazi se na tzv. "nosačima". Postoji nekoliko grupa "nosača" koje često možete vidjeti na vašim nalazima, a zovu se HDL i LDL, odnosno dobri i loši kolesterol.
Ako se većina kolesterola u vašoj krvi nalazi u LDL obliku, možemo reći da je taj suvišak direktno povezan sa razvojem koronarne bolesti srca (koja je odgovorna za najveći broj smrti u zapadnom svijetu, uključujući Hrvatsku). HDL forma ili dobri kolesterol ne samo da nije opasan već, naprotiv, štiti organizam od ateroskleroze te bolesti srca.
Jeste li znali da uzimanje suplemenata u obliku omege 3 ili ribljeg ulja utječe na sniženje nivoa triglicerida te imaju povoljne učinke na stijenke krvnih žila, ali nemaju nikakav efekt na razinu kolesterola?
Važni elementi u povećanju nivoa kolesterola
• način prehranesa prevelikim unosom zasićenih masti (maslac, margarin, masno mlijeko, vrhnje, iznutrice, krekeri, keksi, kolači, konzerve s puno masti...),
• visoki unos kolesterola životinjskog podrijetla,
• nasljeđe,
• debljina,
• smanjena fizička aktivnost
Mnoge studije su pokazale da smanjenje razine kolesterola ne samo da prevenira nastanak bolesti, već da kod razvijene bolesti srca, smanjuje rizik oboljenja te komplikacija bolesti.
Promjenama u načinu življenja te promjenama u prehrani možemo utjecati na povećani nivo kolesterola.
Kolesterol u krvi nije direktno povezan s količinom kolesterola u ishrani. Danas znamo da namirnice bogate kolesterolom ne povećavaju značajno rizik srčanih bolesti kod zdravih ljudi te da smanjen unos zasisičenih masnoća ima največi učinak na smanjenje kolesterola.
Preporučena hrana
Od mesa se preporuča riba, perad, teletina te povećana količina hrane bogate tzv. dugim nitima, kao što su jabuke, citrusi, zob, ječam, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje, te općenito voće i povrće.
Od ulja se preporuča maslinovo ulje, bučino te suncokretovo ulje. Osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i E, beta-karoten te ako se utvrdi manjak i određene minerale.
Svakako važan korak u smanjenju kolesterola jest smanjenje tjelesne mase.
To se postiže ne samo spomenutom prehranom nego i odgovarajućom fizičkom aktivnosti.
