Istraživanja

Većina osoba koja preboli COVID-19 potpuno se oporavljaju u roku od nekoliko sedmica.

Ali neki ljudi, čak i oni koji su imali blage verzije bolesti, nastavljaju osjećati simptome nakon početnog oporavka.

Stariji ljudi i ljudi s ozbiljnim zdravstvenim stanjima najvjerojatnije će imati dugotrajne simptome COVID-19, ali čak i mladi, inače zdravi ljudi mogu se osjećati loše sedmicama pa čak i mjesecima nakon infekcije.

Uobičajeni znakovi i simptomi koji se zadržavaju tokom vremena uključuju:
  1. Umor
  2. Kratkoću daha ili otežano disanje
  3. Kašalj
  4. Bol u zglobovima
  5. Bol u prsima
  6. Probleme s pamćenjem, koncentracijom ili spavanjem
  7. Bol u mišićima ili glavobolju
  8. Ubrzane ili snažne otkucaje srca
  9. Gubitak mirisa ili okusa
  10. Depresiju ili anksioznost
  11. Visoka temperatura
  12. Vrtoglavicu kada stojite
  13. Pogoršanje simptoma nakon fizičkih ili mentalnih aktivnosti
  14. Oštećenje organa uzrokovano COVID-19

Iako se na COVID-19 gleda kao na bolest koja prvenstveno zahvaća pluća, može oštetiti i mnoge druge organe, uključujući srce, bubrege i mozak.

Oštećenje organa može dovesti do zdravstvenih komplikacija koje ostaju nakon bolesti COVID-19. Kod nekih ljudi trajni zdravstveni učinci mogu uključivati dugotrajne probleme s disanjem, srčane komplikacije, hronično oštećenje bubrega te moždani udar.

Krvni ugrušci i problemi s krvnim žilama

COVID-19 može povećati vjerojatnost nakupljanja krvnih stanica i stvaranja ugrušaka. Dok veliki ugrušci mogu uzrokovati srčani i moždani udar, vjeruje se da velik dio oštećenja srca uzrokovanih COVID-19 proizlazi iz vrlo malih ugrušaka koji blokiraju sitne krvne žile (kapilare) u srčanom mišiću.

Ostali dijelovi tijela zahvaćeni krvnim ugrušcima uključuju pluća, noge, jetru i bubrege. COVID-19 također može oslabiti krvne žile i uzrokovati njihovo curenje, što pridonosi potencijalno dugotrajnim problemima s jetrom i bubrezima, piše MayoClinic, prenosi portal Direktno.

Problemi s raspoloženjem i umorom

Ljudi koji imaju teške simptome COVID-19 često se moraju liječiti u bolnici, uz mehaničku pomoć kao što su respiratori. Takvo iskustvo može povećati vjerovatnost da će osoba kasnije razviti posttraumatski stresni sindrom (PTSP), depresiju i anksioznost.

Budući da je teško predvidjeti dugoročne ishode novog virusa COVID-19, znanstvenici promatraju dugoročne učinke srodnih virusa, kao što je virus koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS).

Mnogi ljudi koji su se oporavili od SARS-a razvili su sindrom hroničnog umora, složeni poremećaj karakteriziran ekstremnim umorom koji se pogoršava tjelesnom ili mentalnom aktivnošću, ali se ne poboljšava mirovanjem. Isto može vrijediti i za osobe koje su imale COVID-19.

Mnogi dugoročni učinci COVID-19 još uvijek nisu poznati

Još uvijek se mnogo toga ne zna o tome kako će COVID-19 utjecati na ljude tokom vremena, ali istraživanja su u toku. Istraživači preporučuju da liječnici pomno prate ljude koji su imali COVID-19 kako bi vidjeli kako njihovi organi funkcioniraju nakon oporavka.

Mnogi medicinski centri na zapadu otvaraju specijalizirane klinike za pružanje skrbi osobama koje imaju trajne simptome ili povezane bolesti nakon što se oporave od COVID-19. Dostupne su i grupe podrške.