U toku su studije širom svijeta u kojima se analiziraju ljudi koji su prirodno otporni na virus Sars-Cov2, koji prouzrokuje Covid-19. U njihovim genima mogao bi da bude ključ za liječenje te bolesti, navodi za RTS Dušan Keckarević, molekularni biolog i forenzički genetičar.
Doktor Dušan Keckarević je u Beogradskoj hronici na RTS rekao da, iako još nema dovoljno informacija o urođenoj rezistenciji na virus, postoje slučajevi širom svijeta da se ponekad zaraze svi članovi porodice, osim jednog.
"Oni posjeduju neki prirodni imunitet, a on mora da leži negdje u genetskom materijalu. Ako vi analizirate genetski materijal grupe takvih ljudi i poredite sa grupom ljudi koji obolijevaju, onda vi možete da dođete do razlike u njihovim genomima, odnosno u nasljednom materijalu i da na kraju date odgovor – možda taj protein, ta sekvenca, ta varijanta tog proteina štiti ljude od oboljevanja Covida“, navodi Keckarević.
Objašnjava da ta istraživanja nisu laka za izvesti, ali su, kako kaže, moguća i na više nivoa su u toku.
Upitan u kojem pravcu ide epidemija odgovara da su njegove procjene da on neće nestati, da će nastaviti da egzistira ali da će možda doći do one varijante koja neće biti smrtonosna.
"Ja bih rekao da je u toku neka kohabitacija virusa iz ljudske populacije, a virus se mijenja, mi izdržavamo napad. On će nastaviti da egzistira, možda će doći do one varijante koja neće biti smrtonosna nego će koegzistirati sa nama u vidu gripa, i mislim da vjerovatno neće biti kraja prisustva tog virusa, ali u nekom trenutku postaće nebitno da li se on pojavljuje ili ne, ili će jednostavno preći u neku infekciju koja iziskuje manje pažnje. To su moja očekivanja“, navodi Keckarević.
I druga varijanta je, kaže gost Beogradske hronike, da se iznjedri neka vakcina koja će se primijeniti široko u čitavom svijetu u istom trenutku i jednostavno dovesti do zaustavljanja prenosa virusa.
Upitan o ulozi DNK u doba korone, navodi da se zahvaljujući toj analizi saznalo kako se virus mijenjao i koje su varijante bile prisutne – od alfa preko britanskog soja do sadašnjeg delta soja.
"I znaćemo ubuduće na dnevnom, nedjeljnom i mjesečnom nivou koje varijante su prisutne u populaciji. To ima značaja, hajde da gledamo u daleku budućnost, ako se budu proizvodile vakcine koje mogu da reaguju promtno, ne da primjenjujemo vakcinu koja je dobra za onaj soj koji je prošao nego za onaj soj koji nam dolazi“, navodi Keckarević.
Poručuje da je primio vakcinu protiv Covida 19 i da će za nekoliko dana da primi buster dozu.
"DNK analize daju asocijaciju između osoba i predmeta, tako da ono što se čita iz medija, odnosno iz novina, je da su tamo neke kese, tamo neke pare možda asocirane sa tragično nastradalom porodicom. Ako vi asocirate sa jedne strane osobe i sa druge strane predmete koji su udaljeni, na neki način dajete potvrdu određenim hipotezama, određenim optužnim predlozima, potvrđujete neka razmišljanja o onome šta se desilo“, objašnjava Keckarević.
Na pitanje kako nas DNK dovede do krivca odgovara: „Vi u suštini uvijek morate na neki način da uporedite nesporni uzorak za koji znate od koga ste ga uzeli, znači ima ime i prezime i trag koji ste našli negdje – na oružju, na kesi na dasci, na travi… Kad se ta dva traga poklope, kada se poklope numeričke vrijednosti koje su jedinstvene, mi znamo da ste to vi“.
Navodi da je uloga forenzičkog sudskog vještaka u procesu otkrivanja zločina da kažu – čiji je DNK materijal pronađen na nekom predmetu, odnosno na mjestu zločina.
"Dajemo odgovor na pitanja čiji je neki trag, koje ćelije su tu ostavljene – krv, sperma, pljuvačka ili kontaktni tragovi i da neki način predočimo sudu odnosno istražnim organima i javnosti kako je taj trag nastao“, objašnjava Keckarević,piše N1.
Objašnjava da je svaki trag, trag za sebe i da se može pronaći bilo gdje – grani, travi…
"Trag se može pronaći i poslije gorenja materijala i poslije potapanja u vodu. Pitanje je samo koliko duboko idete i koliko vi tu sad možete para da potrošite da biste u sitna crijevca analizirali neki materijal. Ali u principu, vi tražite i ono nezamislivo i u suštini to i nalazite“, objašnjava gost RTS.
"Oni posjeduju neki prirodni imunitet, a on mora da leži negdje u genetskom materijalu. Ako vi analizirate genetski materijal grupe takvih ljudi i poredite sa grupom ljudi koji obolijevaju, onda vi možete da dođete do razlike u njihovim genomima, odnosno u nasljednom materijalu i da na kraju date odgovor – možda taj protein, ta sekvenca, ta varijanta tog proteina štiti ljude od oboljevanja Covida“, navodi Keckarević.
Objašnjava da ta istraživanja nisu laka za izvesti, ali su, kako kaže, moguća i na više nivoa su u toku.
Upitan u kojem pravcu ide epidemija odgovara da su njegove procjene da on neće nestati, da će nastaviti da egzistira ali da će možda doći do one varijante koja neće biti smrtonosna.
"Ja bih rekao da je u toku neka kohabitacija virusa iz ljudske populacije, a virus se mijenja, mi izdržavamo napad. On će nastaviti da egzistira, možda će doći do one varijante koja neće biti smrtonosna nego će koegzistirati sa nama u vidu gripa, i mislim da vjerovatno neće biti kraja prisustva tog virusa, ali u nekom trenutku postaće nebitno da li se on pojavljuje ili ne, ili će jednostavno preći u neku infekciju koja iziskuje manje pažnje. To su moja očekivanja“, navodi Keckarević.
I druga varijanta je, kaže gost Beogradske hronike, da se iznjedri neka vakcina koja će se primijeniti široko u čitavom svijetu u istom trenutku i jednostavno dovesti do zaustavljanja prenosa virusa.
Upitan o ulozi DNK u doba korone, navodi da se zahvaljujući toj analizi saznalo kako se virus mijenjao i koje su varijante bile prisutne – od alfa preko britanskog soja do sadašnjeg delta soja.
"I znaćemo ubuduće na dnevnom, nedjeljnom i mjesečnom nivou koje varijante su prisutne u populaciji. To ima značaja, hajde da gledamo u daleku budućnost, ako se budu proizvodile vakcine koje mogu da reaguju promtno, ne da primjenjujemo vakcinu koja je dobra za onaj soj koji je prošao nego za onaj soj koji nam dolazi“, navodi Keckarević.
Poručuje da je primio vakcinu protiv Covida 19 i da će za nekoliko dana da primi buster dozu.
Kako DNK analiza dovede do razotkrivanja zločina
Upitan o slučaju Đokić i o tome koliko DNK pomaže u razotkrivanju zločina, navodi da je DNK analiza ključ za mnoge enigme."DNK analize daju asocijaciju između osoba i predmeta, tako da ono što se čita iz medija, odnosno iz novina, je da su tamo neke kese, tamo neke pare možda asocirane sa tragično nastradalom porodicom. Ako vi asocirate sa jedne strane osobe i sa druge strane predmete koji su udaljeni, na neki način dajete potvrdu određenim hipotezama, određenim optužnim predlozima, potvrđujete neka razmišljanja o onome šta se desilo“, objašnjava Keckarević.
Na pitanje kako nas DNK dovede do krivca odgovara: „Vi u suštini uvijek morate na neki način da uporedite nesporni uzorak za koji znate od koga ste ga uzeli, znači ima ime i prezime i trag koji ste našli negdje – na oružju, na kesi na dasci, na travi… Kad se ta dva traga poklope, kada se poklope numeričke vrijednosti koje su jedinstvene, mi znamo da ste to vi“.
Navodi da je uloga forenzičkog sudskog vještaka u procesu otkrivanja zločina da kažu – čiji je DNK materijal pronađen na nekom predmetu, odnosno na mjestu zločina.
"Dajemo odgovor na pitanja čiji je neki trag, koje ćelije su tu ostavljene – krv, sperma, pljuvačka ili kontaktni tragovi i da neki način predočimo sudu odnosno istražnim organima i javnosti kako je taj trag nastao“, objašnjava Keckarević,piše N1.
Objašnjava da je svaki trag, trag za sebe i da se može pronaći bilo gdje – grani, travi…
"Trag se može pronaći i poslije gorenja materijala i poslije potapanja u vodu. Pitanje je samo koliko duboko idete i koliko vi tu sad možete para da potrošite da biste u sitna crijevca analizirali neki materijal. Ali u principu, vi tražite i ono nezamislivo i u suštini to i nalazite“, objašnjava gost RTS.
