Organizam reagira kihanjem kad je nosna sluznica iziritirana bakterijama, prljavštinom, prašinom, plijesni, polenom, dimom i slično, piše prvozdravlje.com.
Kihanje pomaže da se nos očisti od različitih tvari koje dospiju u njega i predstavlja veoma snažnu refleksnu aktivnost pri kojoj se kapljice iz nosa mogu istisnuti brzinom od 100-150 kilometara na sat.
Pritom, samo jednim kihanjem može se izbaciti i do 100.000 bacila u zrak.
Vrlo je važno znati da, koliko god ponekad imate potrebu zaustaviti kihanje, nikako to nemojte činiti jer može biti opasno po zdravlje i izazvati komplikacije. Snaga kihanja je u pritisku koji se stvara u respiratornom sistemu (sinusima, nosnoj i usnoj šupljini, grlu i plućima).
Namjerno zadržavanje kihanja povećaće pritisak unutar respiratornog sistema na nivo koji je 5 do 24 puta veći od onog kod samog kihanja, a to može izazvati sljedeće ozljede:
− puknuće bubnjića uha jer se visoki pritisak u respiratornom sistemu rasprostire i do srednjeg uha (preko anatomskog kanala koji vodi od grla do uha)
− infekciju srednjeg uha jer kihanje pomaže u čišćenju od bakterija, a zadržavanje kihanja bi te bakterije moglo prenijeti do srednjeg uha i izazvati infekciju koja je vrlo bolna
− oštećenje krvnih žila u nosu, očima ili bubnjiću uha – moguće je – mada rijetko
− ozljeda dijafragme – stručnjaci bilježe slučajeve u kojima se zrak pod pritiskom nakuplja u predjelu dijafragme, pritiščući na pluća i ugrožavajući njhovu funkciju dovodeći do životne opasnosti koja zahtijeva hitnu hospitalizaciju
− puknuće aneurizme – puknuće proširenog krvnog suda u mozgu može dovesti do unutrašnjeg krvarenja koje može biti opasno po život
− oštećenje grla koje izaziva osjećaj pucanja u vratu i oticanje, što je ozbiljna ozljeda koja zahtijeva hitnu pomoć ljekara
− slomljena ili napuknuta rebra.
Pritom, samo jednim kihanjem može se izbaciti i do 100.000 bacila u zrak.
Vrlo je važno znati da, koliko god ponekad imate potrebu zaustaviti kihanje, nikako to nemojte činiti jer može biti opasno po zdravlje i izazvati komplikacije. Snaga kihanja je u pritisku koji se stvara u respiratornom sistemu (sinusima, nosnoj i usnoj šupljini, grlu i plućima).
Namjerno zadržavanje kihanja povećaće pritisak unutar respiratornog sistema na nivo koji je 5 do 24 puta veći od onog kod samog kihanja, a to može izazvati sljedeće ozljede:
− puknuće bubnjića uha jer se visoki pritisak u respiratornom sistemu rasprostire i do srednjeg uha (preko anatomskog kanala koji vodi od grla do uha)
− infekciju srednjeg uha jer kihanje pomaže u čišćenju od bakterija, a zadržavanje kihanja bi te bakterije moglo prenijeti do srednjeg uha i izazvati infekciju koja je vrlo bolna
− oštećenje krvnih žila u nosu, očima ili bubnjiću uha – moguće je – mada rijetko
− ozljeda dijafragme – stručnjaci bilježe slučajeve u kojima se zrak pod pritiskom nakuplja u predjelu dijafragme, pritiščući na pluća i ugrožavajući njhovu funkciju dovodeći do životne opasnosti koja zahtijeva hitnu hospitalizaciju
− puknuće aneurizme – puknuće proširenog krvnog suda u mozgu može dovesti do unutrašnjeg krvarenja koje može biti opasno po život
− oštećenje grla koje izaziva osjećaj pucanja u vratu i oticanje, što je ozbiljna ozljeda koja zahtijeva hitnu pomoć ljekara
− slomljena ili napuknuta rebra.
