Aspirin ne pospješuje izglede za preživljavanje pacijenata primljenih u bolnicu zbog zaraze koronavirusom, pokazala je britanska studija.
Kod pacijenata oboljelih od COVID-19 otprije je uočen veći rizik od nastanka krvnih ugrušaka u organizmu, posebno u plućima, prenio je Reuters.
Između novembra prošle i marta ove godine provedena je velika studija na 15.000 pacijenata primljenih u bolnice zbog COVID-19, a svrha je bila provjeriti učinak aspirina, lijeka koji se rašireno koristi za sprečavanje ugrušaka kod postojanja nekih drugih bolesti.
U sklopu studije ukupno je 7.351 pacijent primao 150 miligrama aspirina dnevno, a 7.451 nije. Izbor je bio nasumičan.
Naučnici nisu otkrili dokaze po kojima je aspirin smanjio smrtnost, no uočeno je da su pacijenti kojima je davan aspirin nešto kraće boravili u bolnicama, tačnije osam dana prema devet, i da ih je nakon 28 dana više otpušteno iz bolnice pošto su preživjeli bolest (75 posto prema 74).
Peter Horby, profesor zaraznih bolesti na Oxfordu i jedan od autora istraživanja, rekao je da su ovakve razlike zanemarive da bi opravdale raširenu upotrebu aspirina među pacijentima oboljelih od COVID-19.
Njegov kolega Martin Landray, profesor epidemiologije, kazao je da ga je razočarala činjenica da se jedan tako jeftin i rasprostranjen lijek pokazao neučinkovitim u ovom slučaju.
- No, upravo su zbog toga ovakva istraživanja važna - da bismo ustanovili koje terapije djeluju, a koje ne - istaknuo je.
Između novembra prošle i marta ove godine provedena je velika studija na 15.000 pacijenata primljenih u bolnice zbog COVID-19, a svrha je bila provjeriti učinak aspirina, lijeka koji se rašireno koristi za sprečavanje ugrušaka kod postojanja nekih drugih bolesti.
U sklopu studije ukupno je 7.351 pacijent primao 150 miligrama aspirina dnevno, a 7.451 nije. Izbor je bio nasumičan.
Naučnici nisu otkrili dokaze po kojima je aspirin smanjio smrtnost, no uočeno je da su pacijenti kojima je davan aspirin nešto kraće boravili u bolnicama, tačnije osam dana prema devet, i da ih je nakon 28 dana više otpušteno iz bolnice pošto su preživjeli bolest (75 posto prema 74).
Peter Horby, profesor zaraznih bolesti na Oxfordu i jedan od autora istraživanja, rekao je da su ovakve razlike zanemarive da bi opravdale raširenu upotrebu aspirina među pacijentima oboljelih od COVID-19.
Njegov kolega Martin Landray, profesor epidemiologije, kazao je da ga je razočarala činjenica da se jedan tako jeftin i rasprostranjen lijek pokazao neučinkovitim u ovom slučaju.
- No, upravo su zbog toga ovakva istraživanja važna - da bismo ustanovili koje terapije djeluju, a koje ne - istaknuo je.
