Pušači bi pandemiju morali shvatiti kao najozbiljnije upozorenje da odmah prestanu s tom lošom navikom, kažu zdravstveni stručnjaci. Studije pokazuju da je vjerovatnije da će pušači teže oboljeti, pa čak i umrijeti, zaraze li se koronavirusom nego nepušači.
Pušenje oštećuje trepetljike, sićušne vlati nalik na četkice koje pokrivaju površinu plućnih ćelija i stalno se ritmično gibaju.
“Oni su plućni sistem čišćenja otpada”, kaže pulmolog i internist Stefan Andreas, član Njemačke zaklade za pluća. “Trepetljike guraju sluz i bakterijski talog prema gore kako biste ih mogli iskašljati.”
To je vrlo važna funkcija ako vam pluća napadne koronavirus. Dobra je vijest da se trepetljike relativno brzo oporavljaju nakon prestanka pušenja.
“Prestanak pušenja relativno brzo smanjuje rizik od teških simptoma covida. Ne iste sekunde, ali svaki dan sve više”, kaže Andreas.
Isti savjet ima i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja ističe da su šanse pušača da se zaraze koronavirusom veći i zbog toga što stalno primiču ruke ustima.
“Nema nijednog djelića pluća kojem pušenje ne šteti”, upozorava Andreas. Što više i duže pušite, šteta je veća. Uključujući i ona trajna.
Premda prestanak pušenja smanjuje rizik od težih simptoma zaraze, on je i dalje veći nego u osoba koje nikad nisu pušile.
Taj je rizik za otprilike 30 posto veći za bivšeg pušača koji je 30 godina pušio kutiju cigareta dnevno (ili 15 godina dvije kutije) u odnosu na osobu koja nije nikada bila pušač, kazao je Andreas.
To znači da se pušači i bivši pušači moraju posebno čuvati zaraze koronavirusom i poštovati sve mjere zaštite, zaključio je.
“Oni su plućni sistem čišćenja otpada”, kaže pulmolog i internist Stefan Andreas, član Njemačke zaklade za pluća. “Trepetljike guraju sluz i bakterijski talog prema gore kako biste ih mogli iskašljati.”
To je vrlo važna funkcija ako vam pluća napadne koronavirus. Dobra je vijest da se trepetljike relativno brzo oporavljaju nakon prestanka pušenja.
“Prestanak pušenja relativno brzo smanjuje rizik od teških simptoma covida. Ne iste sekunde, ali svaki dan sve više”, kaže Andreas.
Isti savjet ima i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja ističe da su šanse pušača da se zaraze koronavirusom veći i zbog toga što stalno primiču ruke ustima.
“Nema nijednog djelića pluća kojem pušenje ne šteti”, upozorava Andreas. Što više i duže pušite, šteta je veća. Uključujući i ona trajna.
Premda prestanak pušenja smanjuje rizik od težih simptoma zaraze, on je i dalje veći nego u osoba koje nikad nisu pušile.
Taj je rizik za otprilike 30 posto veći za bivšeg pušača koji je 30 godina pušio kutiju cigareta dnevno (ili 15 godina dvije kutije) u odnosu na osobu koja nije nikada bila pušač, kazao je Andreas.
To znači da se pušači i bivši pušači moraju posebno čuvati zaraze koronavirusom i poštovati sve mjere zaštite, zaključio je.
