Simptomi sva tri oboljenja su veoma slični, a evo kako da ih razlikujete i prepoznate šta vam je
Kako nam je stigla sezona grijanja, sa njom je tradicionalno započela i sezona prehlada i gripe. Međutim, ove jeseni i zime će svaka povišena temperatura, kašalj ili upala grla predstavljati dodatni razlog za zabrinutost i neizbježno pitanje: da nije možda “korona”?
Za početak, potrebno je da znamo da i prehlada, i gripa i COVID-19 spadaju u zarazne respiratorne bolesti, ali da svaku od njih uzrokuju različite vrste virusa. Naravno, u slučaju pojave bilo kakvih simptoma respiratornih infekcija, uvijek je najpametnije da zatražimo savjet ljekara i da ne pokušavamo da se liječimo na svoju ruku. Ipak, ukoliko ste zabrinuti jer ne znate tačno šta vam je, donosimo vam nekoliko smjernica koje mogu da vam pomognu da prepoznate da li je u pitanju obična prehlada, gripa ili infekcija koronavirusom.
Simptomi prehlade obično su blaži od simptoma gripe i pojavljuju se postepeno. Izuzetno povišena tjelesna temperatura se rijetko javlja, a često se javljaju simptomi upale gornjih disajnih puteva, poput upale grla, kihanja i curenja iz nosa. Kašalj i ako se javi, blažeg je intenziteta i češće je produktivan, a rijetko suh.
Gripa se, za razliku od prehlade, obično javlja iznenada. Najčešći simptomi uključuju tjelesnu temperaturu iznad 37.8°C, groznicu, bolove u mišićima, glavobolju i iscrpljenost, a tu je i osjećaj težine u plućima i kašalj. U nekim slučajevima javlja se i curenje i/ili zapušenost nosa, ali kihanje obično izostaje. Komplikacije gripe mogu biti upala pluća, kardiološki i neurološki problemi.
Simptomi infekcije aktuelnim SARS-CoV-2 oblikom koronavirusa mogu biti vrlo slični simptomima gripe, tako da ova dva oboljenja čak ni ljekarima uopšte nije lako da razlikuju. Jedini simptom koji je karakterističan isključivo za COVID-19 jeste potpuni gubitak osećaja mirisa i ukusa. Kod prehlade i gripe može ponekad doći do blagog otupljenja ovih čula, ali ne u tako drastičnoj mjeri.
Osoba koja razvije simptome COVID-19, takođe može dobiti veoma visoku temperaturu, uporan suh kašalj, imati otežano disanje ili kratak dah, osjećati iscrpljenost, glavobolju i bolove u mišićima, a nisu neuobičajeni ni stomačni problemi. Nešto su rijeđi simptomi upale gornjih disajnih, puteva poput kihanja i curenja nosa.
Nažalost, iako većina ljudi zarazu koronavirusom praktično ni ne osjeti, kod određenog broja oboljelih od COVID-19 može doći do veoma ozbiljnih komplikacija, poput izuzetno teške upale pluća, jakog akutnog respiratornog sindroma, otkazivanja bubrega. Kod pojedinih osoba koje i uspiju da pobijede težak oblik bolesti, ostaju dugoročne posljedice po funkcionisanje čitavog organizma.
Ipak, ono što je jako važno da znamo jeste da se simptomi prehlada, gripe i infekcije koronavirusom ne manifestuju podjednako kod svih pacijenata, te da uvijek postoje izuzeci od pravila, pa je jedini način da budemo sigurni da li imamo COVID-19 – testiranje.
Što se tiče prevencije, nažalost, vakcina protiv koronavirusa još je u razvoju i sigurno ćemo još neko vrijeme čekati na nju. Ipak, važno je čuvati se ne samo od koronavirusa, već i prehlade i gripe, jer svaka infekcija može dodatno oslabiti naš organizam.
Ono što je dobra stvar jeste to što ove godine, kao i svake druge, barem možemo da se zaštitimo od gripe i njegovih komplikacija – zahvaljujući vakcini. Štaviše, ova pandemija predstavlja razlog više za vakcinaciju, jer nam zaista nije potrebno da obolimo od gripe i njegovih komplikacija, što bi nas učinilo podložnijim u slučaju infekcije koronavirusom.
Vakcinacija se posebno preporučuje ako pripadate nekoj od rizičnih grupa za koje bi komplikacije usljed gripe mogle imati velike posljedice (osobe sa dijabetesom, hroničnim plućnim i kardiovaskularnim bolestima, starije od 65 godina i osobe sa oslabljenim imunitetom, kao što su pacijenti sa rakom i oni koji su na terapiji koja smanjuje efikasnost imunog sistema).
Naravno, važno je i poštovati osnovne mjere zaštite kao što su nošenje maski, držanje distance i redovna higijena ruku i prostora. U svakom slučaju, ukoliko imate bilo kakve simptome respiratornih infekcija, ostanite kod kuće, nemojte samostalno ići kod ljekara ili u bolnice ili koristiti javni prevoz. Ako sumnjate na infekciju koronavirusom, obratite se dežurnom ljekaru ili epidemiologu.
Za početak, potrebno je da znamo da i prehlada, i gripa i COVID-19 spadaju u zarazne respiratorne bolesti, ali da svaku od njih uzrokuju različite vrste virusa. Naravno, u slučaju pojave bilo kakvih simptoma respiratornih infekcija, uvijek je najpametnije da zatražimo savjet ljekara i da ne pokušavamo da se liječimo na svoju ruku. Ipak, ukoliko ste zabrinuti jer ne znate tačno šta vam je, donosimo vam nekoliko smjernica koje mogu da vam pomognu da prepoznate da li je u pitanju obična prehlada, gripa ili infekcija koronavirusom.
Simptomi prehlade obično su blaži od simptoma gripe i pojavljuju se postepeno. Izuzetno povišena tjelesna temperatura se rijetko javlja, a često se javljaju simptomi upale gornjih disajnih puteva, poput upale grla, kihanja i curenja iz nosa. Kašalj i ako se javi, blažeg je intenziteta i češće je produktivan, a rijetko suh.
Gripa se, za razliku od prehlade, obično javlja iznenada. Najčešći simptomi uključuju tjelesnu temperaturu iznad 37.8°C, groznicu, bolove u mišićima, glavobolju i iscrpljenost, a tu je i osjećaj težine u plućima i kašalj. U nekim slučajevima javlja se i curenje i/ili zapušenost nosa, ali kihanje obično izostaje. Komplikacije gripe mogu biti upala pluća, kardiološki i neurološki problemi.
Simptomi infekcije aktuelnim SARS-CoV-2 oblikom koronavirusa mogu biti vrlo slični simptomima gripe, tako da ova dva oboljenja čak ni ljekarima uopšte nije lako da razlikuju. Jedini simptom koji je karakterističan isključivo za COVID-19 jeste potpuni gubitak osećaja mirisa i ukusa. Kod prehlade i gripe može ponekad doći do blagog otupljenja ovih čula, ali ne u tako drastičnoj mjeri.
Osoba koja razvije simptome COVID-19, takođe može dobiti veoma visoku temperaturu, uporan suh kašalj, imati otežano disanje ili kratak dah, osjećati iscrpljenost, glavobolju i bolove u mišićima, a nisu neuobičajeni ni stomačni problemi. Nešto su rijeđi simptomi upale gornjih disajnih, puteva poput kihanja i curenja nosa.
Nažalost, iako većina ljudi zarazu koronavirusom praktično ni ne osjeti, kod određenog broja oboljelih od COVID-19 može doći do veoma ozbiljnih komplikacija, poput izuzetno teške upale pluća, jakog akutnog respiratornog sindroma, otkazivanja bubrega. Kod pojedinih osoba koje i uspiju da pobijede težak oblik bolesti, ostaju dugoročne posljedice po funkcionisanje čitavog organizma.
Ipak, ono što je jako važno da znamo jeste da se simptomi prehlada, gripe i infekcije koronavirusom ne manifestuju podjednako kod svih pacijenata, te da uvijek postoje izuzeci od pravila, pa je jedini način da budemo sigurni da li imamo COVID-19 – testiranje.
Što se tiče prevencije, nažalost, vakcina protiv koronavirusa još je u razvoju i sigurno ćemo još neko vrijeme čekati na nju. Ipak, važno je čuvati se ne samo od koronavirusa, već i prehlade i gripe, jer svaka infekcija može dodatno oslabiti naš organizam.
Ono što je dobra stvar jeste to što ove godine, kao i svake druge, barem možemo da se zaštitimo od gripe i njegovih komplikacija – zahvaljujući vakcini. Štaviše, ova pandemija predstavlja razlog više za vakcinaciju, jer nam zaista nije potrebno da obolimo od gripe i njegovih komplikacija, što bi nas učinilo podložnijim u slučaju infekcije koronavirusom.
Vakcinacija se posebno preporučuje ako pripadate nekoj od rizičnih grupa za koje bi komplikacije usljed gripe mogle imati velike posljedice (osobe sa dijabetesom, hroničnim plućnim i kardiovaskularnim bolestima, starije od 65 godina i osobe sa oslabljenim imunitetom, kao što su pacijenti sa rakom i oni koji su na terapiji koja smanjuje efikasnost imunog sistema).
Naravno, važno je i poštovati osnovne mjere zaštite kao što su nošenje maski, držanje distance i redovna higijena ruku i prostora. U svakom slučaju, ukoliko imate bilo kakve simptome respiratornih infekcija, ostanite kod kuće, nemojte samostalno ići kod ljekara ili u bolnice ili koristiti javni prevoz. Ako sumnjate na infekciju koronavirusom, obratite se dežurnom ljekaru ili epidemiologu.
