European Food Safety Authority (EFSA) objavila je znanstvene preporuke za dnevni unos ugljikohidrata, vlakana, masnoća i vode u naš organizam. Uskoro će uslijediti i nadopuna ovog prehrambenog plana.
Ove reference sadrže vrijednosti koje upućuju na iznose individualnih nutrijenata koje bi jedna osoba trebala konzumirati kako bi održala dobro zdravlje.
EFSA je za sad objavila vrijednosti za ugljikohidrate, dijetna vlakna, masti i vodu, a uskoro bi trebali izići i podatci o preporučenim dnevnim količinama vitamina i minerala.
Ovi podatci rezultat su dosad najšireg spektra znanstvenih istraživanja i medicinskih dokaza kojima su se prilikom izrade dokumenta o europskim prehrambenim preporukama koristili, prenosi Biologija.com.
UGLJIKOHIDRATI
Unos ukupnih ugljikohidrata, složenih i jednostavnih, trebao bi iznositi od 45 do 60 posto ukupne dnevne količine unosa hrane za djecu i odrasle.
ŠEĆER
Sve više studija ukazuje da učestala konzumacija hrane bogate šećerima povećava rizik kvarenja zuba, a zašećerena pića jedan su od uzroka pretilosti. EFSA istiće kako ne postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se odredila optimalna gornja granica unosa šećera u organizam, jer utjecaj šećera na zdravlje je više povezane s tipom šećera i učestalošću konzumiranja hrane, nego s ukupno unešenom količinom.
VLAKNA
Dnevni unos vlakana od 25 grama dostatan je za normalno funkcioniranje crijeva odraslog čovjeka. Naime, znanstveno su dokazane zdravstvene dobrobiti povezane s povišenim unosom vlakana - smanjen rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2 te pomoć u održavanju normalne tjelesne težine. Još uvijek ne postoji dovoljno dokaza o ulozi glikemijskog indeksa na kojem se temelji Montignacova dijeta u održavanju normalne tjelesne težine i prevenciji bolesti povezanih s prehranom.
MASNOĆE
Unos masnoća trebao bi se kretati od 20 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa energije, s razlikom dojenčadi i male djece, čiji bi se unos masnoća trebao procijeniti s obzirom na specifične potrebe djeteta.
Povećan unos zasićenih masnoća i transmasnih kiselina utječe na povećanje kolesterola, što pak doprinosi razvoju bolesti srca.
Unos 250 mg dugolančanih omega-3 masnih kiselina količina je koja kod odraslih ljudi može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
VODA
Žene bi dnevno trebale unosit 2,0 litre vode, a muškarci 2,5 litre.
