U svijetu postoji nekoliko hiljada samoniklih biljaka koje se mogu koristiti u prehrambene svrhe, a u posljednje vrijeme ove biljke se 'vraćaju u modu', tako da ih služe i u skupim restoranima.

Kod nas raste oko stotinjak takvih biljaka, a mnoge od njih se jedu upravo u proljeće. U današnje doba kada je masovno proizvedena hrana dostupna u svakoj prodavnici, upotreba jestivog samoniklog bilja u kuhinji skoro je potpuno iskorijenjena.

Divlje biljke se danas pretežno koriste sušene, za pripremanje ljekovitih čajeva ili sokova, no njihova upotreba u kuhanim jelima ili salatama je bila iščezla. Tek posljednjih godina ove biljke ponovo možemo naći u trgovinama ili restoranima.

Najpoznatije jestive samonikle biljke naših krajeva su kopriva, maslačak, divlje šparoge, divlje zelje i blitva, sljez, bazga, komorač, te divlji ili tzv. medvjeđi luk.

U proljeće se za ishranu koriste nadzemni dio biljke, dakle listovi, no kod nekih kao što je divlji luk u prehrani se koristi i korijen biljke.

Svježe ubrane samonikle biljke u usporedbi s kultiviranim su mnogo bogatije hranjivim sastojcima, tako npr. mladi listovi medvjeđeg luka sadrže od 20-50 mg C vitamina i vitamina A i B, mangana, magnezija, željeza;

Kopriva sadrži velike količine C vitamina, karotena,željeza, mangana, natrija, kalija, kalcija, dok komorač sadrži razna eterična ulja, šećer, bjelančevine, željezo, kalij i kalcij.