Koliko ste puta čuli da je potrebno smanjiti količinu pržene hrane koju konzumiramo? Stručnjaci savjetuju da više jedemo svježeg voća i povrća, te hrane koja je minimalno termički obrađena – npr. na pari ili kuhana u vodi.
1. Procesirane mesne prerađevine
“Mnogi ne znaju da je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala slaninu u istu kategoriju kao i duhan kada je u pitanju karcinogeneza,” kaže dr. Reyzan Shali. “Obavili smo dobar posao tražeći ljude da se odreknu pušenja, ali zašto nismo to učinili napravili i sa kobasicama?”
Ništa zdravije nisu ni hrenovke i druge vrste procesiranih mesnih prerađevina poput salama.
“Svjetska zdravstvena organizacija je klasificirala procesirano meso kao karcinogen iz grupe 1, što znači da može uzrokovati rak. Procesirano meso sadrži kemikalije koje nisu prisutne u svježem mesu,” tvrdi nutricionistica Angela L. Lago.
Umjesto industrijski procesirane hrane prednost dajte svježim sastojcima, mesu koje je uzgojeno na organski način i bez nepotrebnih aditiva.
2. Pržena hrana
“Pržena hrana je grozna za naše zdravlje,” kaže Angela L. Lago. “Ne kažem da nikad ne bismo smjeli jesti prženu hranu, no ona definitivno ne bi smjela biti osnova nečije prehrane. Pržena hrana ima više masnoća, soli i kalorija koje su loše za zdravlje srca i povećavaju šansu od pretilosti.”
Koliko ste puta čuli da je potrebno smanjiti količinu pržene hrane koju konzumiramo? Stručnjaci savjetuju da više jedemo svježeg voća i povrća, te hrane koja je minimalno termički obrađena – npr. na pari ili kuhana u vodi.
3. Hidrogenizirana mast
Čitajte deklaracije na proizvodima, savjetuju stručnjaci. Hidrogenizirana mast jedan je od onih štetnih sastojaka koji vrebaju u pakiranoj hrani i fast food proizvodima.
“Hidrogenirane masti su u populacijskim studijama nedvosmisleno pokazale da povećavaju stopu smrtnosti. One čak niti ne doprinose okusu, koriste se kako bi poboljšale troškovnu učinkovitost za proizvođača,“ kaže dr. Andrea Paul.
Birajte zapakirane proizvode s boljim sastojcima. Primjerice, maslac od kikirikija napravljen od kikirikija i soli mnogo je zdraviji od maslaca u koji su dodane hidrogenizirane masti i šećer. Hidrogenizirana mast nalazi se u mnogim slatkim i slanim grickalicama – čak i u čipsu. Umjesto kupovnog radije konzumirajte onaj iz kućne radinosti koje ste napraviti u pećnici od tankih kriški krumpira.
4. Prerađena ulja
Pokušajte iz svoje prehrane maksimalno smanjiti upotrebu prerađenih ulja.
“Prerađena biljna ulja od suncokreta, soje, repice i slično štetna su za ljudsko zdravlje trebale bi se izbjegavati. To je zato što se tijekom obrade zagrijavaju na ekstremno visoke temperature što oksidira ulje,” tvrdi nutricionistica Arika Hoscheit.
“Oksidacijom se stvaraju slobodni radikali koji mogu uzrokovati štetu u cijelom tijelu. Kako starimo, naša tijela moraju raditi više kako bi se oporavila od te štete,” kaže nutricionistica.
Pokušajte ograničiti unos prerađenih ulja, te jedite hranu bogatu antioksidantima poput svježeg voća i povrća koji pomažu u zaštiti tijela od slobodnih radikala.
5. Hrana s dodanim šećerom
Ako na deklaraciji zapakirane hrane vidite dodane šećere, izbjegnite kupovinu.
“Dodani šećer nema nikakvu nutricionističku vrijednost, a medicinska istraživanja su pokazala da povećava rizik od pretilosti i metaboličkih bolesti,” kaže dr. Andrea Paul.
Procesirani šećer zamijenite zdravijim alternativama poput cjelovitih namirnica kao što su svježe ili sušeno voće (bez dodanih šećera).
6. Rafinirani ugljikohidrati
“Volim opisivati rafinirane ugljikohidrate kao hranu koja je započela kako je priroda zamislila, a potom im je oduzeta većina hranjivih tvari kako bi bile ukusnije i ugodnije za javnost. Poznato je da proizvodi od rafiniranih žitarica potiču upalu u našim tijelima, općenito imaju više šećera, a povezani su i s pretilošću”, kaže nutricionistica Angela L. Lago.
Rafinirani ugljikohidrati uključuju proizvode poput kruha i peciva od bijelog brašna, bijelu rižu i tjesteninu, pizze i slično. Ne morate se odriči kruha – birajte one od cjelovitih žitarica koje su bogate vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima koji potiču dobar rad probave, piše Pun kufer.
“Mnogi ne znaju da je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala slaninu u istu kategoriju kao i duhan kada je u pitanju karcinogeneza,” kaže dr. Reyzan Shali. “Obavili smo dobar posao tražeći ljude da se odreknu pušenja, ali zašto nismo to učinili napravili i sa kobasicama?”
Ništa zdravije nisu ni hrenovke i druge vrste procesiranih mesnih prerađevina poput salama.
“Svjetska zdravstvena organizacija je klasificirala procesirano meso kao karcinogen iz grupe 1, što znači da može uzrokovati rak. Procesirano meso sadrži kemikalije koje nisu prisutne u svježem mesu,” tvrdi nutricionistica Angela L. Lago.
Umjesto industrijski procesirane hrane prednost dajte svježim sastojcima, mesu koje je uzgojeno na organski način i bez nepotrebnih aditiva.
2. Pržena hrana
“Pržena hrana je grozna za naše zdravlje,” kaže Angela L. Lago. “Ne kažem da nikad ne bismo smjeli jesti prženu hranu, no ona definitivno ne bi smjela biti osnova nečije prehrane. Pržena hrana ima više masnoća, soli i kalorija koje su loše za zdravlje srca i povećavaju šansu od pretilosti.”
Koliko ste puta čuli da je potrebno smanjiti količinu pržene hrane koju konzumiramo? Stručnjaci savjetuju da više jedemo svježeg voća i povrća, te hrane koja je minimalno termički obrađena – npr. na pari ili kuhana u vodi.
3. Hidrogenizirana mast
Čitajte deklaracije na proizvodima, savjetuju stručnjaci. Hidrogenizirana mast jedan je od onih štetnih sastojaka koji vrebaju u pakiranoj hrani i fast food proizvodima.
“Hidrogenirane masti su u populacijskim studijama nedvosmisleno pokazale da povećavaju stopu smrtnosti. One čak niti ne doprinose okusu, koriste se kako bi poboljšale troškovnu učinkovitost za proizvođača,“ kaže dr. Andrea Paul.
Birajte zapakirane proizvode s boljim sastojcima. Primjerice, maslac od kikirikija napravljen od kikirikija i soli mnogo je zdraviji od maslaca u koji su dodane hidrogenizirane masti i šećer. Hidrogenizirana mast nalazi se u mnogim slatkim i slanim grickalicama – čak i u čipsu. Umjesto kupovnog radije konzumirajte onaj iz kućne radinosti koje ste napraviti u pećnici od tankih kriški krumpira.
4. Prerađena ulja
Pokušajte iz svoje prehrane maksimalno smanjiti upotrebu prerađenih ulja.
“Prerađena biljna ulja od suncokreta, soje, repice i slično štetna su za ljudsko zdravlje trebale bi se izbjegavati. To je zato što se tijekom obrade zagrijavaju na ekstremno visoke temperature što oksidira ulje,” tvrdi nutricionistica Arika Hoscheit.
“Oksidacijom se stvaraju slobodni radikali koji mogu uzrokovati štetu u cijelom tijelu. Kako starimo, naša tijela moraju raditi više kako bi se oporavila od te štete,” kaže nutricionistica.
Pokušajte ograničiti unos prerađenih ulja, te jedite hranu bogatu antioksidantima poput svježeg voća i povrća koji pomažu u zaštiti tijela od slobodnih radikala.
5. Hrana s dodanim šećerom
Ako na deklaraciji zapakirane hrane vidite dodane šećere, izbjegnite kupovinu.
“Dodani šećer nema nikakvu nutricionističku vrijednost, a medicinska istraživanja su pokazala da povećava rizik od pretilosti i metaboličkih bolesti,” kaže dr. Andrea Paul.
Procesirani šećer zamijenite zdravijim alternativama poput cjelovitih namirnica kao što su svježe ili sušeno voće (bez dodanih šećera).
6. Rafinirani ugljikohidrati
“Volim opisivati rafinirane ugljikohidrate kao hranu koja je započela kako je priroda zamislila, a potom im je oduzeta većina hranjivih tvari kako bi bile ukusnije i ugodnije za javnost. Poznato je da proizvodi od rafiniranih žitarica potiču upalu u našim tijelima, općenito imaju više šećera, a povezani su i s pretilošću”, kaže nutricionistica Angela L. Lago.
Rafinirani ugljikohidrati uključuju proizvode poput kruha i peciva od bijelog brašna, bijelu rižu i tjesteninu, pizze i slično. Ne morate se odriči kruha – birajte one od cjelovitih žitarica koje su bogate vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima koji potiču dobar rad probave, piše Pun kufer.
