
Anksioznost kod djece i tinejdžera je često izazovna za njih i njihove roditelje, ali uz nekoliko jednostavnih načina možete im pomoći da se osjećaju smirenije i sigurnije.
Psiholog i terapeut Jeffrey Bernstein otkrio je korisne i jednostavne načine za smanjenje tjeskobe i anksioznosti koje svaki roditelj može primijeniti.
"Ukoliko djecu ili tinejdžere opišete kao anksiozne, oni će se poistovjetiti s tim. Umjesto toga , bitno je da promijenite percepciju i budete svjesni toga da dijete ima sklonost prema tjeskobi, ali da radite na regulisanju toga. To će vam pomoći da smanjite svoju anksioznost i poboljšate ponašanje koje vaša djeca mogu slijediti", pojašnjava Bernstein.
Prilikom pomoći djeci s anksioznošću bitno je da potičete duboko disanje.
"Razmislite o tome da je nemoguće istovremeno biti zabrinut i opušten. Obratite pažnju na to da koristite disanje stomakom, umjesto plitkog disanja", savjetuje Bernstein.
Također, psiholog pojašnjava da je jako bitno da obratite pažnju na izjave vaše djece poput: "Moja budućnost je uništena", "Nikad neću nikome biti simpatičan/na", "Niko me ne shvata ozbiljno". Bernstein tvrdi da je bitno da pomognete djeci da prepoznaju ovakve izjave kao preuveličavanje i katastrofiziranje koje vodi do povećanja anksioznosti.
"Prilagodite nivo i načine objašnjenja dobi djeteta, a kod mlađe djece bitno je da koristite vizuelne primjere. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj tjeskobi bolje je da sa svojim djetetom posjetite adekvatnog stručnjaka koji će mu pomoći na putu rješavanja anksioznosti", kazao je Bernstein.
"Ukoliko djecu ili tinejdžere opišete kao anksiozne, oni će se poistovjetiti s tim. Umjesto toga , bitno je da promijenite percepciju i budete svjesni toga da dijete ima sklonost prema tjeskobi, ali da radite na regulisanju toga. To će vam pomoći da smanjite svoju anksioznost i poboljšate ponašanje koje vaša djeca mogu slijediti", pojašnjava Bernstein.
Prilikom pomoći djeci s anksioznošću bitno je da potičete duboko disanje.
"Razmislite o tome da je nemoguće istovremeno biti zabrinut i opušten. Obratite pažnju na to da koristite disanje stomakom, umjesto plitkog disanja", savjetuje Bernstein.
Također, psiholog pojašnjava da je jako bitno da obratite pažnju na izjave vaše djece poput: "Moja budućnost je uništena", "Nikad neću nikome biti simpatičan/na", "Niko me ne shvata ozbiljno". Bernstein tvrdi da je bitno da pomognete djeci da prepoznaju ovakve izjave kao preuveličavanje i katastrofiziranje koje vodi do povećanja anksioznosti.
"Prilagodite nivo i načine objašnjenja dobi djeteta, a kod mlađe djece bitno je da koristite vizuelne primjere. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj tjeskobi bolje je da sa svojim djetetom posjetite adekvatnog stručnjaka koji će mu pomoći na putu rješavanja anksioznosti", kazao je Bernstein.