Ishrana bogata proteinima postaje sve popularnija zbog toga što pomaže kod gubitka kilograma, povećanja mišićne mase i cjelokupnog zdravlja. No, može li povećani unos proteina biti štetan za naš organizam?
Iako je zadovoljavanje dnevnih potreba za proteinima ključno, povećano konzumiranje proteina može dovesti do neželjenih nuspojava bez pružanja ikakvih dodatnih zdravstvenih prednosti.
Protein je jedan od tri makronutrijenta koji su vašem tijelu potrebni u velikim količinama, zajedno s mastima i ugljikohidratima. Kada se konzumira, protein se razgrađuje na aminokiseline odnosno blokove za izgradnju proteina koji se koriste za rast mišića, proizvodnju hormona, kontrolu težine i podršku imunitetu.
Bilo da slijedite biljnu ishranu ili konzumirate i druge namirnice, proteine možete dobiti iz raznih biljnih i životinjskih namirnica.
Trenutni referentni unos proteina u ishrani predlaže dnevni unos najmanje 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Važno je zapamtiti da je ova preporuka polazna tačka za prosječno zdravu, neaktivnu odraslu osobu, a određenim osobama će možda trebati više.
Konkretno, potrebe za proteinima mogu biti veće tokom trudnoće, kod aktivnijih pojedinaca ili tokom oporavka od ozljede ili kritične bolesti. Potrebe za proteinima također mogu biti veće kod starijih osoba kako bi se smanjio gubitak skeletnih mišića koji dolazi sa starenjem.
Dodatna istraživanja sugerišu da bi moglo biti poželjno konzumiranje više od preporučene dnevne doze proteina. Primjerice, novije studije pokazuju da je najmanje 1,2 do 1,6 grama po kilogramu dnevno visokokvalitetnih proteina idealan cilj za odrasle kako bi postigli optimalne zdravstvene rezultate.
Faktore kao što su dob, nivo aktivnosti i zdravstveno stanje treba uzeti u obzir pri određivanju vaših potreba za proteinima. Uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom ili nutricionistom za personalizirane smjernice o vašim prehrambenim potrebama.
Stručnjaci općenito preporučuju da unos proteina ne prelazi dva grama po kilogramu tjelesne težine dnevno zbog mogućih nuspojava.
Konstantno prekoračenje te količine može rezultirati problemima s probavom, opterećenjem bubrega, povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i debljanjem. Važno je više se usredotočiti na konzistentan unos proteina tokom dana umjesto na pretjeranu konzumaciju.
Osim toga, konzumacija previše proteina, osobito iz životinjskih izvora s visokim udjelom masti, može povećati potencijalni rizik od zdravstvenih problema tokom vremena.
Protein je jedan od tri makronutrijenta koji su vašem tijelu potrebni u velikim količinama, zajedno s mastima i ugljikohidratima. Kada se konzumira, protein se razgrađuje na aminokiseline odnosno blokove za izgradnju proteina koji se koriste za rast mišića, proizvodnju hormona, kontrolu težine i podršku imunitetu.
Bilo da slijedite biljnu ishranu ili konzumirate i druge namirnice, proteine možete dobiti iz raznih biljnih i životinjskih namirnica.
Trenutni referentni unos proteina u ishrani predlaže dnevni unos najmanje 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Važno je zapamtiti da je ova preporuka polazna tačka za prosječno zdravu, neaktivnu odraslu osobu, a određenim osobama će možda trebati više.
Konkretno, potrebe za proteinima mogu biti veće tokom trudnoće, kod aktivnijih pojedinaca ili tokom oporavka od ozljede ili kritične bolesti. Potrebe za proteinima također mogu biti veće kod starijih osoba kako bi se smanjio gubitak skeletnih mišića koji dolazi sa starenjem.
Dodatna istraživanja sugerišu da bi moglo biti poželjno konzumiranje više od preporučene dnevne doze proteina. Primjerice, novije studije pokazuju da je najmanje 1,2 do 1,6 grama po kilogramu dnevno visokokvalitetnih proteina idealan cilj za odrasle kako bi postigli optimalne zdravstvene rezultate.
Faktore kao što su dob, nivo aktivnosti i zdravstveno stanje treba uzeti u obzir pri određivanju vaših potreba za proteinima. Uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom ili nutricionistom za personalizirane smjernice o vašim prehrambenim potrebama.
Stručnjaci općenito preporučuju da unos proteina ne prelazi dva grama po kilogramu tjelesne težine dnevno zbog mogućih nuspojava.
Konstantno prekoračenje te količine može rezultirati problemima s probavom, opterećenjem bubrega, povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i debljanjem. Važno je više se usredotočiti na konzistentan unos proteina tokom dana umjesto na pretjeranu konzumaciju.
Osim toga, konzumacija previše proteina, osobito iz životinjskih izvora s visokim udjelom masti, može povećati potencijalni rizik od zdravstvenih problema tokom vremena.