KASNONOĆNI OBROCI

Vjerovatno znate da veliki dio unosa kalorija otpada upravo na večeru, pa se možda pitate koliko tačno kalorija smijete pojesti nekoliko sati prije odlaska u krevet? Stručnjaci upozoravaju kako ne postoji jedan tačan odgovor.

Koliko kalorija smijete unijeti ovisi od osobe do osobe, individualnim ciljevima i građi tijela, smatra nutricionistica Mackenzie Burgess i dodaje kako unatoč tome možemo pričati o 500 do 700 kalorija.

Kalorije nisu najbitnije kada govorimo o zdravoj prehrani, stvar je u balansu.

- Važan je adekvatan unos proteina, ugljikohidrata i povrća te zdravih masnoća - napominje Burgess.

To otprilike izgleda kao pola tanjira neškrobnog povrća, četvrtina čistih proteina (primjera radi, losos) i četvrtina žitarica ili nekog škrobnog povrća (primjera radi, smeđa riža) zajedno sa kašikom maslinovog ulja.

Je li zaista toliko loše jesti prije spavanja?

Nutricionistica Mandy Enright, autorica poznatih knjiga o hrani, kaže kako postoji puno teorija o tome je li loše ili ne jeste kasno navečer, ali da je istina da će odgovor ovisiti o brojnim faktorima, pa tako nije samo važno šta i koliko jedete, važnije je kada jedete.

Kasnovečernji obroci i kilogrami

Nakupljanje kilograma često je glavni razlog zašto se izbjegava hrana prije spavanja, jer se često povezuje s nezdravom hranom i slabom kontrolom. Neki nutricionisti smatraju kako su kasni obroci direktno povezani s nakupljanjem kilograma. Do nedavno se smatralo kako je pravilna kontrola tjelesne težine bazirana na tome koliko pojedeš toliko kalorija moraš i potrošiti.

No danas su dostupne i novije informacije koje se bave i utjecajem hormona, stresa i genetike na nakupljanje kilograma.

Novi termin, poznat kao krono nutricionizam (prehrana) se promijenio unazad nekoliko godina, a bavi se pitanjem kako vrijeme obroka utječe na težinu, krvni pritisak, šećer u krvi i holesterol, pojasnila je nutricionistica Lisa Andrews te dodala kako se sada misli da će manipulacija vremena u kojem se jede utjecati na šećer u krvi kao i na tjelesnu težinu.

Šta kažu nova istraživanja?

Obrok prije odlaska u krevet ne mora biti ništa negativno, a za neke ljude se radi čak i o dobroj ideji, ali isto tako ovisi o vašim dnevnim navikama, šta jedete i ličnim kalorijskim potrebama.

Jennifer Fiske, nutricionistica pojašnjava:

- Stalno nailazimo na kontradiktorne odgovore na ovo pitanje i zato je teško odlučiti šta je ustvari pravilno. Jedno je viđenje da ako jedete kasno, ali ste tokom dana pravilno rasporedili kalorije, neće ta navika utjecati na debljanje. Neka istraživanja kažu kako kasni obroci mogu značiti da ćete preskočite doručak, a to će voditi do cjelodnevnog osjećaja gladi.

Naučnici su također povezali kasnovečernje obroke s povećanim rizikom od nastanka karijesa, ali to nije iznenađenje jer znamo da se hrana zadržava u šupljinama između zuba ako se dobro ne opere.

Postoji li definitivan odgovor?

Čini se da će odgovori uvijek biti i za i protiv kasnovečernjih obroka. Ukratko, ako više volite jesti tokom dana, onda preskočite obrok prije spavanja, ali ako pak volite nešto malo gricnuti uvečer, slobodno to i učinite. Stručnjaci savjetuju i da svjesno jedete, bio dan ili noć. Ne trpajte samo hranu u usta nego uživajte u svakom zalogaju.

Ako niste gladni, ali vam se nešto jede prije spavanja, pokušajte s laganim namirnicama, poput mrkve ili jabuke.

Može li kasno jedenje utjecati na san?

Da, mogu, a posebno ako ste jeli neposredno prije odlaska u krevet.

Andrews ističe kako uvijek pacijentima savjetuje da zadnji obrok odvoje od odlaska u krevet i jedu najkasnije do sat prije odlaska na spavanje.

I u ovom slučaju važno je da pazite šta jedete, a namirnice bogate vlaknima i šećerom te mastima mogu uveliko negativno utjecati na san. Isto tako može se javiti i pojačano lučenje želučane kiseline koja će stvarati probleme.

Izvor: Faktor/msn.com