Raniji odlazak na spavanje ima svojih velikih prednosti, od toga da nas čini produktivnijima do produženja našeg života.
Preporučenih sedam do osam sati sna za prosječnu odraslu osobu, održavanje toga i tokom slobodnih dana, od presudne je važnosti za našu fizičku i psihičku dobrobit. Evo zašto.
Jačanje imunog sistema
Tokom zimskih mjeseci očuvanje imuniteta još nam je važnije nego inače, a spavanje ima veliku ulogu u tome.
Istraživanje iz 2017., koje je provedeno na Univerzitetu u Vašingtonu, pokazalo je vezu između sna i imunog sistema. Oni koji kasnije odlaze na počinak i spavaju manje od sedam sati imat će slabiji imuni sistem u poređenju s nekim ko ima preporučenih sedam do osam sati sna.
Poznati neurolog dr. David Perlmutter istakao je da tijelo nakon 22 sata uveče metabolizira mnogo otpadnih supstanci, a između 23:00 i 2:00 imuni sistem se puni.
Više energije
Ne može se poreći da se nakon dobrog sna budimo puni energije i spremni za nove pobjede. S druge strane, nedovoljno sna rezultira tromim i iscrpljenim osjećajem.
Zašto se to događa? Istraživanja pokazuju da se obnavljajuće funkcije u tijelu, poput rasta mišića, popravka tkiva i hormona rasta, oslobađaju tokom spavanja.
Spavanje pruža tijelu priliku da obnovi ono što smo izgubili dok smo bili budni, a to nam je itekako potrebno da bismo drugi dan bili puni energije.
Mentalno zdravlje
Kada je u pitanju mentalno zdravlje, dovoljna količina sna može biti od presudne važnosti. Univerzitet u Penslivaniji istražio je da nedostatak sna utiče na opće raspoloženje. Ispitanici koji su bili ograničeni na 4 – 5 sati spavanja tokom noći tokom jedne nedjelje prijavili su da se osjećaju više pod stresom, da su ljuti, bezvoljni i fizički iscrpljeni.
Drugo istraživanje pokazalo je da postoji pet puta veća šansa da će ljudi koji pate od nesanice razviti depresiju.
Očuvanje zdravlja srca
Postoji još jedna spasonosna korist sna: održava srce zdravim jer snižava krvni pritisak. Pošto visoki krvni pritisak povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, san bi mogao poboljšati kvalitet vašeg života ili ga čak spasiti.
Na Univerzitetu u Bonu napravljeno je istraživanje kod osoba koje su bile u dežurstvu od 24 sata. Pokazalo se da je nedostatak sna kod njih doveo do povećanja kardiokontrakcija, krvnog pritiska i otkucaja srca.
Također je primijećeno naprezanje srca jer je ono moralo da raditi 10 posto više nego što je to uobičajeno. Također se povećao nivo hormona štitne žlijezde (TSH, T3 i T4) i kortizola, hormona koji nastaje kao odgovor organizma na stres.
Kontrolisanje tjelesne težine
Niz je istraživanja koja se slažu da je san ključni sastojak kada je u pitanju upravljanje tjelesnom težinom. Drugim riječima, dovoljno sna zaustavlja nakupljanje kilograma. Naime, ako nedovoljno spavamo, povećava se lučenje hormona kortizola, koji izaziva apetit, a ujedno se smanjuje sposobnost tijela da reguliše nivo šećera u krvi.
Ako smo neispavani, veći je rizik ne samo od nakupljanja kilograma nego i od bolesti poput dijabetesa tipa 2.
To se može dogoditi i potpuno zdravim ljudima, čak i ako im, kako kaže istraživanje iz 2018. Jonathana Cederanesa i saradnika, nedostaje samo pet dana uzastopnog neredovitog spavanja. Na to se nadovezuje i činjenica što ćemo, ako prekasno ležemo, idući dan biti preumorni za bilo kakvu tjelesnu aktivnost, a time nećemo moći dovoljno sagorijeti masnoće.
Jačanje imunog sistema
Tokom zimskih mjeseci očuvanje imuniteta još nam je važnije nego inače, a spavanje ima veliku ulogu u tome.
Istraživanje iz 2017., koje je provedeno na Univerzitetu u Vašingtonu, pokazalo je vezu između sna i imunog sistema. Oni koji kasnije odlaze na počinak i spavaju manje od sedam sati imat će slabiji imuni sistem u poređenju s nekim ko ima preporučenih sedam do osam sati sna.
Poznati neurolog dr. David Perlmutter istakao je da tijelo nakon 22 sata uveče metabolizira mnogo otpadnih supstanci, a između 23:00 i 2:00 imuni sistem se puni.
Više energije
Ne može se poreći da se nakon dobrog sna budimo puni energije i spremni za nove pobjede. S druge strane, nedovoljno sna rezultira tromim i iscrpljenim osjećajem.
Zašto se to događa? Istraživanja pokazuju da se obnavljajuće funkcije u tijelu, poput rasta mišića, popravka tkiva i hormona rasta, oslobađaju tokom spavanja.
Spavanje pruža tijelu priliku da obnovi ono što smo izgubili dok smo bili budni, a to nam je itekako potrebno da bismo drugi dan bili puni energije.
Mentalno zdravlje
Kada je u pitanju mentalno zdravlje, dovoljna količina sna može biti od presudne važnosti. Univerzitet u Penslivaniji istražio je da nedostatak sna utiče na opće raspoloženje. Ispitanici koji su bili ograničeni na 4 – 5 sati spavanja tokom noći tokom jedne nedjelje prijavili su da se osjećaju više pod stresom, da su ljuti, bezvoljni i fizički iscrpljeni.
Drugo istraživanje pokazalo je da postoji pet puta veća šansa da će ljudi koji pate od nesanice razviti depresiju.
Očuvanje zdravlja srca
Postoji još jedna spasonosna korist sna: održava srce zdravim jer snižava krvni pritisak. Pošto visoki krvni pritisak povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, san bi mogao poboljšati kvalitet vašeg života ili ga čak spasiti.
Na Univerzitetu u Bonu napravljeno je istraživanje kod osoba koje su bile u dežurstvu od 24 sata. Pokazalo se da je nedostatak sna kod njih doveo do povećanja kardiokontrakcija, krvnog pritiska i otkucaja srca.
Također je primijećeno naprezanje srca jer je ono moralo da raditi 10 posto više nego što je to uobičajeno. Također se povećao nivo hormona štitne žlijezde (TSH, T3 i T4) i kortizola, hormona koji nastaje kao odgovor organizma na stres.
Kontrolisanje tjelesne težine
Niz je istraživanja koja se slažu da je san ključni sastojak kada je u pitanju upravljanje tjelesnom težinom. Drugim riječima, dovoljno sna zaustavlja nakupljanje kilograma. Naime, ako nedovoljno spavamo, povećava se lučenje hormona kortizola, koji izaziva apetit, a ujedno se smanjuje sposobnost tijela da reguliše nivo šećera u krvi.
Ako smo neispavani, veći je rizik ne samo od nakupljanja kilograma nego i od bolesti poput dijabetesa tipa 2.
To se može dogoditi i potpuno zdravim ljudima, čak i ako im, kako kaže istraživanje iz 2018. Jonathana Cederanesa i saradnika, nedostaje samo pet dana uzastopnog neredovitog spavanja. Na to se nadovezuje i činjenica što ćemo, ako prekasno ležemo, idući dan biti preumorni za bilo kakvu tjelesnu aktivnost, a time nećemo moći dovoljno sagorijeti masnoće.
