Osim savjeta da se po najvećoj vrućini ne izlazi napolje kako ne biste kolabirali, bitnu ulogu u lakšem podnošenju tropskih dana ima i hrana.
Stručnjaci upozoravaju da se tokom ljeta, a posebno kada su paklene vrućine, ne jede masna i kalorična hrana, koja samo dodatno zagrijava organizam.
U ljetnjem periodu, za koji su karakteristične visoke dnevne temperature, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, s obzirom da se određen dio unesene hrane u tijelu troši za stvaranje toplote. Na prvom mjestu potrebno je unositi mnogo više tečnosti nego hrane.
Kada je u pitanju izbor hrane, stručnjaci savjetuju da se unosi veći dio povrća, svježeg ili spremljenog kuhanjem ili grilovanjem, kao i svježeg voća. Od mliječnih proizvoda prije svega mlad sir od obranog mlijeka, jogurti, kiselog mlijeka uz izbjegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake i putera zbog velike količine masnoće koju sadrže.
Treba smanjiti unos mesa, uz preporuku za korištenje prije svega ribe, piletine i ćuretine. Ne savjetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda.
Žitarice, naprimjer, treba unositi svakodnevno u manjoj količini, kao hljeb, a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih tijesta i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće. I tokom ljeta ishrana treba da je redovna, što podrazumjeva određen ritam obroka u toku dana.
Često preko dana zbog velikih vrućina izbjegavamo obroke, da bi u večernjim satima pojeli jedan obilan obrok što je nepoželjno prije svega zato što se unosom veće količine hrane opterećuju organi za varenje, hrana se sporije vari i slabija je iskoristljivost hranljivih sastojaka. Poželjni su češći, a manje obilni obroci.
Jako je bitno tokom vrućina unositi dosta tečnosti, kažu ljekari. Dnevne potrebe se kreću od šest do osam čaša vode, odnosno jedan i po do dva litra, nekad i više zavisno od stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja.
Poželjni su osvežavajući napici poput hladnog čaja od nane ili svježe cijeđenog voćnog soka. Neophodno je izbjegavati gazirane napitke i veću količinu kafe, a alkoholna pića su zabranjena.
Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom ljeta brže kvare i to prije svega namirnica životinjskog porijekla s obzirom da predstavljaju dobru podlogu za rast bakterija, a najosetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi pa ih obavezno treba čuvati u frižideru. Od svih mliječnih proizvoda, sladoled je najčešći krivac za trovanje hranom u ljetnjem periodu.
U ljetnjem periodu, za koji su karakteristične visoke dnevne temperature, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, s obzirom da se određen dio unesene hrane u tijelu troši za stvaranje toplote. Na prvom mjestu potrebno je unositi mnogo više tečnosti nego hrane.
Kada je u pitanju izbor hrane, stručnjaci savjetuju da se unosi veći dio povrća, svježeg ili spremljenog kuhanjem ili grilovanjem, kao i svježeg voća. Od mliječnih proizvoda prije svega mlad sir od obranog mlijeka, jogurti, kiselog mlijeka uz izbjegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake i putera zbog velike količine masnoće koju sadrže.
Treba smanjiti unos mesa, uz preporuku za korištenje prije svega ribe, piletine i ćuretine. Ne savjetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda.
Žitarice, naprimjer, treba unositi svakodnevno u manjoj količini, kao hljeb, a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih tijesta i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće. I tokom ljeta ishrana treba da je redovna, što podrazumjeva određen ritam obroka u toku dana.
Često preko dana zbog velikih vrućina izbjegavamo obroke, da bi u večernjim satima pojeli jedan obilan obrok što je nepoželjno prije svega zato što se unosom veće količine hrane opterećuju organi za varenje, hrana se sporije vari i slabija je iskoristljivost hranljivih sastojaka. Poželjni su češći, a manje obilni obroci.
Jako je bitno tokom vrućina unositi dosta tečnosti, kažu ljekari. Dnevne potrebe se kreću od šest do osam čaša vode, odnosno jedan i po do dva litra, nekad i više zavisno od stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja.
Poželjni su osvežavajući napici poput hladnog čaja od nane ili svježe cijeđenog voćnog soka. Neophodno je izbjegavati gazirane napitke i veću količinu kafe, a alkoholna pića su zabranjena.
Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom ljeta brže kvare i to prije svega namirnica životinjskog porijekla s obzirom da predstavljaju dobru podlogu za rast bakterija, a najosetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi pa ih obavezno treba čuvati u frižideru. Od svih mliječnih proizvoda, sladoled je najčešći krivac za trovanje hranom u ljetnjem periodu.
