Kako smo preživjeli 2020?

Zbog pandemije došlo je do ubrzane digitalizacije, pri čemu smo svjedoci mnogim pozitivnim promjenama i prilagodbama svakodnevnog života. Nedavni podaci pokazuju da nam je trebalo otprilike osam sedmica kako bismo usvojili nove digitalne potrošačke navike te se prilagodili drugačijem poslovnom okruženju, s kojima smo se trebali susresti tek za pet godina.

Evo kako su nam digitalni alati pomogli u svakodnevici.

Kad ne možete vi u ordinaciju, doći će ona vama

Posjete ordinacijama i bolnicama postali su regulirani, a broj pacijenata u čekaonicama morao se smanjiti. Kako pomoći bolesniku ako ne može otići doktoru? I u ovom sektoru tehnologija se pokazala kao dobro rješenje.

Telemedicinu i virtualnu brigu počeli su prakticirati mnogi medicinski radnici kako bi svojim pacijentima pomogli kroz online savjetovanje i kako ih ne bi izlagali potencijalnoj zarazi koronavirusom.

Više online ne kupujemo samo odjeću

Sad iz udobnosti vlastitog doma možete kupiti namirnice, a da ne morate nogom kročiti u prodavnice. Online shopping nije više namijenjen samo za kupovinu odjevnih "krpica" i obuće, što su prepoznali veliki trgovački lanci i lokalni poljoprivrednici.

Prema rezultatima anonimne ankete, ispitanici kao prednosti online kupnje navode uštedu vremena (83,7 posto), veći izbor proizvoda nego u klasičnim prodavaonicama (71,posto) te mogućnost razgledavanja i izbora proizvoda u miru (89posto).

Ipak, ima i onih koji ne vole kupovati putem interneta, a jedan od razloga je taj što plaćanje karticama putem interneta smatraju nepouzdanim načinom kupovine.

Kako ne bi došlo do neugodnih situacija, osmišljene su napredne tehnologije autentifikacije koje vas štite od prevara i lažno odbijenih uplata prilikom online plaćanja, poput čitača otiska prsta, kamere mobilnog telefona ili drugog pametnog uređaja.

Vaš dom sad je i vaš ured

Rad od kuće u pojedinim sektorima nije bio uobičajena praksa - sad ne da je moguć nego je i nužan. I prije ove novonastale situacije istraživanja su pokazala da bi čak 80 posto zaposlenika željelo raditi od kuće barem dio radnog vremena.

U 2020. godini to se pokazalo itekako izvedivim. Većina zadataka može se izvršiti na daljinu bez značajnijeg pada produktivnosti ili kvalitete. Mnogi zaposlenici cijene fleksibilnost, posebno oni koji moraju dulje putovati do radnog mjesta. U bliskoj budućnosti neke bi organizacije mogle usvojiti hibridni model rada s određenim danima provedenim u uredu, a ostatak kod kuće.

Iako rad na daljinu donosi mnoge dobrobiti, izvedba posla kakvu smo nekad znali na mnogim mjestima više neće biti ista, piše 24sata.hr.