U srednjoj muzičkoj školi "Lorenc Antoni" u Prizrenu preksinoć je održan koncert ozbiljne muzike u kome su učestvovali učenici te škole nižih i viših razreda u klasi klarineta profesora muzike Fitima Rexhepija te svojim muziciranjem oduševili, kako svoje roditelje tako i svoje profesore, a i sve prisutne koji vole slušati ovu vrstu muzike.

Slušala su se djela velikih majstora ozbiljne muzike poput Corelija, Gernija, Chedeville, Berensa, Vocka, Handela i svima nama svakako najpoznatijih Volfganga Amadeusa Mozarta i Johana Sebastijana Bacha.

Samostalni izvođači na klarinetu ozbiljne muzike su bili učenici Loreat Qovanaj i Kosovar Arifaj, u duetu na klarinetima nastupili su Hysni Isufi i Gentrit Dani, Mustafa Xhahaj i Edvin Shala, Granit Dautaj i Edin Hoxhaj, Arlind Qollopeku i Gjeni Bojaxhiu a pri kraju koncerta nastupili su kao trio na klarinetu Ideal Meka, Arlind Qollopeku i Gjeni Bojaxhiu.

Muzička škola u Prizrenu "Lorenc Antoni" je među najstarijim obrazovnim muzičkim školama na Kosovu sa tradicijom od preko 60 godina. Nastavu pohađa 154 učenika u srednjem obrazovanju, a 400 učenika u nižoj muzičkoj školi. Škola posjeduje veliki broj različitih muzičkih instrumenata poput flaute, trube, klarineta, klavira i dr.



Sve u svemu za ljubitelje ozbiljne muzike bila je to jedna noć u kojoj su učenici pokazali zavidno umijeće poznavanja materije svjetskih klasika ozbiljne muzike te često bili prekidani aplauzima oduševljene publike te je svakako svima nama potrebno više ovakvih kulturnih dešavanja.



Klasična muzika ili ozbiljna muzika je najviše kulturno dostignuće ikada postignuto u muzici. Kolijevka ove muzike je u Evropi i javlja se još u VI vijeku, ali svoj vrhunac dostiže u XVI vijeku i periodu koji zovemo Klasičnim periodom muzike.

Klasična muzika obuhvata više epoha. To su srednjovekovna muzika (500 - 1400. godine), renesansa (1400 - 1600), barok (1600 - 1760), klasičan period (1730 - 1820), romantizam (1815 - 1970), klasika XX veka (1900 - 2000, obuhvata impresionizam, eksprezionizam, futurizam, neoklasicizam...) i savremena muzika (1975 - današnjica).

 

Pod klasičnom muzikom možemo podrazumjevati kamernu, koncertnu, simfonijsku, oratorijumsku, horsku, orkestarsku, opersku muziku...

Klasika je  znatno uticala na razvoj popularnih i savremenih muzičkih pravaca. Jedan od njih je svakako i hevi metal.

Zbog svog harmonijskog savršenstva klasična muzika djeluje opuštajuće na ljudski um. Postoje i mnoga istraživanja koja kažu da određene forme klasične muzike podstiču mozak na različite aktivnosti - na bolje razmišljanje, koncentraciju, podstiču kreativnost, olakšavaju učenje i još mnogo toga. Postoji čak i čitava naučna oblast koja se bavi proučavanjem samo Mozartove muzike i njenog uticaja na živa bića tzv. Mozartov efekat.

Navešćemo neke od vrlo popularnih ličnosti u ozbiljnoj muzici koja su obilježila čitavu jednu epohu savremenog života: Vivaldi, Bah, Hajdn, Mocart, Betoven, Paganini, Mendelson, Korsakov, Pučini, Brams, Debisi i mnogi, mnogi drugi.


Vinetu Ganić