U izdanju Biblioteke ALEM i u prijevodu prof. Sadika Idrizija iz štampe izišla knjiga "Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore" autora Nazifa Doklea.
Pitanje etnogeneze i porijekla stanovnika koji obitavaju u pojasu Šar-planine, odnosno na području Albanije, Kosova, Makedonije, pod pogrdnim nazivom Torbeši, zaokuplja već dva desetljeća širu naučnu javnost.
Među brojnim naučnim imenima iz oblasti koja tretira historijsku problematiku Torbeša svakako je Nazif Dokle iz Borja kod Kuksa (Albanija). On je svoj poluvjekovni naučni rad posvetio ovom veoma složenom i kompleksnom pitanju, koje zahtijeva dalji sveobuhvatan naučni i realan pristup.
Ovih dana je svjetlost dana ugledala njegova knjiga "Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore". Ovaj izdavački poduhvat Biblioteke "Alem", priredio je i preveo sa albanskog jezika, prof. Sadik Idrizi, također, vrsni poznavalac etnologije i filologije stanovnika Gore i poznavalac Dokleovog djela. Knjiga, plod dubljih analiza i terenskih istraživanja Nazifa Doklea, obzirom na problematiku koju tretira, izazov je za istraživače koji se zanimaju za etnogenezu i porijeklo Torbeša Kukske Gore, ali i, uopšte, za cijelo područje koje obuhvata dio Kosova, zapadne i sjeverozapadne djelove Makedonije, sjevernu Grčku, Bosnu i Hercegovinu, te određene pomačke enklave u Bugarskoj.
Profesor Sadik Idrizi, prije svega, izuzetnim stilom, naučno-metodološkim pristupom, približio je djelo Nazifa Doklea čitaocima na bosanskom jeziku, koje će, sigurno, privući pažnju istraživača, etnologa, etnografa, folklorista ali i šire čitalačke publike.
Prve moje kontakte sa ovim neumornim istraživačem iz Albanije, vežem za period prije i nakon ratnih sukoba na Kosovu. Dokle je feljtonima objavljenim u nedjeljniku Kosovski avaz, kasnije i u Alemu, uz Aliju Džogovića, filologa i onomastičara iz Peći i Sadika Idrizija, dao podstrijek mnogim naučnim i kulturnim radnicima. Njegovi publicistički radovi su uticali i na samo stanovništvo Gore da upozna svoje korijene i bogatu kulturnu posebnost, mada autor u svojoj knjizi "Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore" u uvodu kaže:"... Gorani, ošamućeni i uljuljkani u kolijevci dilema, računaju pragmatično i samo u korist ličnog preživljavanja".
Interesantna su bila njegova gledišta na samu etnogenezu stanovnika Gore, koji podjeljeni granicama žive na Kosovu, u Albaniji i Makedoniji.
Ako uzmemo u obzir zatvorenost područja u kojem je živio i radio, te vrijeme u kojem su vršena njegova istraživanja, nastala van političkih uticaja nacionalističkih projekata nekih država u okruženju, možemo slobodno reći da je Nazif Dokle svojim naučnim angažmanom predstavio jedno drugačije viđenje Gore i Torbeša uopšte. Poznati filolog, lingvista i historičar književnosti, rahmetli Muhamed Nezirović, na Međunarodnom simpozijumu balkanske turkologije, septembra 2003. godine, kazao je da je jedan ovakav naučni rad o Torbešima, posljednjim sljedbenicima bogomila, nedostajao u ukupnoj historiografiji Evrope. Genezi dominikanskog pokreta nedostajala je jedna karika, a to su upravo bili Torbesi.
U fokusu istraživanja Nazifa Doklea je etnografska oblast albanskog djela Gore, posebno naselja Šištejec, Zapod, Borje, Crneljevo, Košarišta, Očiklje, Orešek, Orgosta i Pakiša. Autor knjige "Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore", stanovništvo ove oblasti povezuje za bogumilski pokret, uzimajući u obzir njihov pogled na svijet, liturgijsku praksu, moral, likovnu simboliku, prelazak na islam i njihovo doseljavanje u ove krajeve.
Njegova terenska istraživanja još više potvrđuju uvjerenje da Torbeši Gore imaju veze sa bogumilskom herezom još od X stoljeća, ekvivalentom patarena, fundagiagita, babuna, kuduđera..., u vrijeme vladavine vizantijskog cara Aleksa Komnena podvrgnuta istrijebljenju i anatemi pravoslavna crkve.
"Bogomilski tragovi u Gori" Nazifa Dokle su preteča njegove knjige "Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore". Dok sam radio prijevod ovog naučnog rada, bio sam počastvovan što sam znatiželju o našem porijeklu napajao obiljem historijskih argumenata, koji će kasnije postati trn u oku mnogim srpskim, pa i albanskim istraživačima.
Naučne teze Doklea su naišle na odobravanje bošnjačkih istraživača. No, još uvijek su nepoznata makedonska i bugarska gledišta o Torbešima, kao sljedbenicima bogomila. Ovo djelo, afirmiše kulturu i historiju Bošnjaka, u ovom slučaju historijske prilike Gore i njenog stanovništva, čestu metu kvazi-naučnih, najčešće i političkih gledišta, nekih istraživača iz okruženja.
Mustafa Balje
Kompletnu knjigu u pdf formatu možete downloadovati ovdje!
