Dr Redžep Škrijelj: Može se reći da su ovakvi simpozijumi te ovakva iskustva i te kako dragocjena. Ostavljaju jak utisak i na samog pojedinca i na samu mogućnost proširivanja tih kontakata, utvrđivanja historijskih činjenica, te iskustava a svakako je i mogućnost da se bošnjačka riječ malo šire čuje u etru.

Na “5. Međunarodnom turkološkom simpozijumu Jugoistočne Evrope“ koji se od 12. do 16. aprila održao u Prizrenu učestvovali su i Bošnjaci iz zemalja u regionu. S njima smo razgovarali o  utiscima sa simpozijuma, aktuelnom popisu stanovništva i položaju Bošnjaka u zemljama iz koje dolaze.

Dr Redžep Škrijelj, profesor na univerzitetima u Skoplju i Novom Pazaru

Čast mi je da poselamim sve Bošnjake na Kosovu, a posebno u Prizrenu kao prizrenski “zet“, vas i vašu medijsku kuću i kao jedan od osnivača ovog skupa. Ovdje sam upoznao vrlo poznate i priznate profesore, doktore te stručnjake u oblasti istorije. Posebnu mi draž čini prilika da se upoznamo sa mnogim našim bošnjačkim stvaraocima koji dolaze ovdje i koji istražuju našu prošlost. Sa druge strane zadovoljstvo mi je biti ovdje i u svojstvu urednika časopisa na bosanskom jeziku naših Bošnjaka u Sandžaku, koji izlazi u republici Srbiji a to je “Bošnjačka riječ“. Mogu reći da sam prezadovoljan vašim čuvenim prizrenskim gostoprimstvom jer sam tu nakon dugi niz godina, viđam neke meni drage ljude, bošnjačke profesore odavdje, te profesore i doktore sa svih univerziteta sa prostora bivše Jugoslavije. Može se reći da su ovakvi simpozijumi te ovakva iskustva i te kako dragocjena. Ostavljaju jak utisak i na samog pojedinca i na samu mogućnost proširivanja tih kontakata, utvrđivanja historijskih činjenica, te iskustava a svakako je i mogućnost da se bošnjačka riječ malo šire čuje u etru.

Pri kraju smo popisa stanovništva koji se održava u regionu. Vaše mišljenje?

Da, popis stanovništva u nekim državama u regionu je pri kraju. Mogu vam reći moje mišljenje o popisu stanovništva u Republici Crnoj Gori. Tamošnji Bošnjaci imaju veliki problem. U Crnoj Gori svoje Bošnjake (eto upravo i tamo danas završava popis stanovništva - 15. april), “trpaju“u pet registara sa ciljem da se umanji njihov broj, te njihov značaj kao entiteta. Oni su napravili jedan sistem, a tretiraju svoju državu kao pravnudržavu, tako da ćemo u podacima nakon popisa vidjeti da je ustvari popis bio vrlo nekorektan. Njihova vlast je podijelila Bošnjake u pet grupa i to: Crnogorci, Crnogorci-Muslimani, Muslimani, Muslimani-Bošnjaci i Bošnjaci. To je, znači, jedna velika igra sa Bošnjacima u Crnoj Gori sa ciljem, već sam istakao, da se oni ne prikažu u onom pravom broju koliko ih i zapravo ima. Na taj način se otežava i realizacija elementarnih pitanja te vrlo jedan “vješt“ proces gdje je asimilacija i identifikacija Bošnjaka i odraziće se i na budućnost da bi se ostvarila svoja prava. Takođe, postoji još jedan problem, podvlačenjem samog bosanskog jezika pod ono grafo-maternjeg jezika jer se time vrši indirektno negiranje bosanskog jezika, a time, da još jednom kažem, i usvajanje elementarnih prava Bošnjaka u  Crnoj Gori.

U onom srbijanskom dijelu Sandžaka Bošnjaci imaju drugačiju situaciju. I pored toga što smo podijeljeni, a to se može vidjeti i čuti i preko elektronskih medija, mi smo na dobrom putu da u školski sistem, poput vas ovdje na Kosovu, uvedemo potpunu nastavu na bosanskom jeziku. Već se rade određeni napori u tom pravcu, ulažu se veliki napori da se iskoriste svi postojeći mehanizmi da bi se došlo do toga. Mi imamo jednu formalnu podršku od institucija sistema koji bi na sve načine da izvrše uticaj na te procese asimilacije i identifikacije i šta više, odgađanje tih bošnjačkih prava. Međutim, za vjerovati je da ćemo mi imati snage i da nećemo posustati u ostvarivanju svojih elementarnih prava. Nadam se da ćemo postići taj svebošnjački konsenzus i to će možda sigurno umanjiti one razlike među nama i da svakako mogućnost da ujedinjeni (nakon eliminisanja nekih svojih ličnih interesa), vjerovatno uspjeti u realizaciji svojih ciljeva. Još jednom selamim sve Bošnjake Kosova, posebno vas u Prizrenu i okolini te trebam istaći da se može uskoro i desiti da budem jedan od gostujućuh profesora na vašem univerzitetu u Prizrenu, što za mene predstavlja veliku čast.



Almira Cikotić-Suljević, profesor turskog jezika iz Novog Pazara

Simpozijum koji je organizovan od strane Centra za istraživanje turskog jezika protekao je u najboljem svjetlu i biće  zapamćen po tome da su tu prisustvovali veoma značajni i priznati u čitavom svjetu naučni radnici, istraživači, istoričari... Veoma sam zadivljena ovim simpozijumom a takođe i Prizrenom, starim gradom koji na sve posjetioce ostavlja sjajni utisak.

Položaj Bošnjaka u Sandžaku?

Položaj Bošnjaka, po meni, u Sandžaku nije najbolji ali ne mogu reći ni da je toliko loš, pa se svi mi koji tamo živimo nadamo nečem boljem. Republika Srbija planira da bude članica Evropske Unije i ja se nadam da će biti bolje nama Bošnjacima sa željom da se nikad više ne vrate ona teška i loša vremena.

Poruka čitaocima?

Prvo, selam za sve Bošnjake koji žive na Kosovu. Drugo, vjerujte nisam mogla pretpostaviti da se ovako divno ovdje u Prizrenu govori bosanski jezik. Oduševljena sam svim Bošnjacima koje sam srela ovdje, naročito vašim gostoprimstvom. Hvala za sve.



Prof. dr Salih Jaliman, profesor na univerzitetima u Zenici i Mostaru

Ljepota ovakvog kruga gostiju, te razgovora u jednoj širini (nije jednodimenzionalan već obrnuto) mene motiviše i raduje činjenica da se kroz turkološke studije govori, razgovara, debatuje i dijalogizira te osporava puno toga šire i dublje. Kada pogledate strukturu učesnika vidjećete da su ovdje okupljeni i istoričari i doktori te filozofi, tako da oni vrlo argumentovano i slikovito govore o prošlosti i nema neke cenzure u smislu razmišljanja.
Znači ljepota ovog naučnog skupa je, zaista jedinstveno u Evropi, ta da mišljenja iznesena argumentovano, naučno i historijski budu proizvod okolnosti 20 godina nekakvog mraka u kojem mi živimo, neistraživanja, nepopulariziranja temeljnosti određenih disciplina. Ovo nije apoteoza turkologiji, već obrnuto. To je mehanizam da se teme u potpunosti obrade od Antartika do Sredozemnog mora...

Pripremio: Vinetu Ganić