Bogato kulturno nematerijalno nasljeđe Župe i Podgora, kao dio sveukupnog nacionalnog bića kosovskih Bošnjaka je element koga treba čuvati i potvrđivati. Pod sve većim naletom modernizacije, usmeno stvaralaštvo, obredi, folkor, nošnje, svadbeni običaji i zanati, se sve više gube, potiskuju i malo pominju u pogledu njihovog zbrinjavanja i prezentacije.

Aktivisti civilnog društva iz bošnjačke zajednice, etnografi, folkloristi, fotografi ili autori knjiga, jedinstvenog su stava da te autentične vrijednosti treba što prije dokumenotovati, arhivirati i promovisati, tačnije muzejski sačuvati i prikazati publici. Recimo, u samom gradu Prizrenu ili u nekim selima Župe i Podgore, gdje se to nasljeđe još uvijek djelimično čuva i njeguje.

Iako šira zajednica i institucije koje se bave kulturom, nedovoljno pridaju značaj ovoj problematici, primjetno je interesovanje pojedinaca ili nevladinih organizacija iz Prizrena, Župe i Podgora za ovaj etnološko-kulturološki segment. Više kao trudbenici i entuzijasti, oni ulažu napore da kulturno nasljeđe Bošnjaka ovih krajeva, dobije mjesto koje mu pripada na karti Kosova ali i šire.

Pogledajte dokumentarni film autora Amira Jakupija o kulturnom nasljeđu Župe i Podgora – Ključ identiteta, kojeg je podržalo Ministarstvo kulture, omladine i sporta.