Omiljena igra promišljanja i taktiziranja

Razvija strateške i taktičke vještine, potiče racionalnost u donošenju odluka i dugoročno promišljanje, a brojna istraživanja potvrđuju i mnoge benefite u svakodnevnici koji proizlaze iz igranja šaha. Za ljubitelje ove predivne igre, ali i za laike – donosimo nekoliko interesantnih podataka o šahu.

Smatra se da je ova igra izmišljena u Indiji nešto prije sedmog stoljeća nove ere.

Broj mogućih otvaranja, što uključuje prva četiri poteza obje strane, iznosi 318,979,564,000.

Teoretski najduža partija šaha bila bi okončana nakon 5949 poteza.

Prva šahovska ploča s naizmjeničnim crno-bijelim poljima napravljena je u Europi 1090. godine.

Prema izračunu „American foundation of chess“, postoji otprilike 169,518,829,100 ,544,000,000,00 0,000,000  kombinacija prvih 10 poteza u šahu.

Najduža partija ikad odigrana je u Beogradu 1989. Duel Nikolića i Arsovića završen je remijem nakon 269 poteza.

Postoji 400 mogućih pozicija nakon što oba igrača odigraju svoj prvi potez. Postoji 72,084 mogućih pozicija nakon što oba igrača odigraju po dva poteza, a preko 9 milijuna mogućih pozicija nakon što obojica odigraju po tri poteza. I tako dalje…

Pravilo da pješak u prvom potezu može prijeći dva polja uvedeno je 1290. godine u Španjolskoj.

Prva šahovska tabla na sklapanje izumljena je od strane svećenika kojemu je zabranjeno igranje šaha. Kad se sklopi i stavi na police za knjige – izgleda kao jedna od knjiga.

Kompjuter nazvan DeepThought postao je prvom kompjuterskom mašinom koja je nadigrala šahovskog velemajstora, u studenom 1988. u Long Beachu u Kaliforniji.

Najkasnije izvršena rokada zabilježena je u dvoboju Bobotsora i Irovkina 1966. godine. Bobotsor je rokirao u 46. potezu.

Izraz „šah-mat“ potječe iz perzijskog „Shah Mat“, što znači „kralj je mrtav“.

Stanoviti Otto Biathy tvorac je najduže šahovske zagonetke ili šahovskog problema – mat u 290 poteza.

Iz početne pozicije, moguće je 8 kombinacija za mat u dva poteza i 355 različitih kombinacija za mat u tri poteza.

Najdugovječniji vlasnik titule svjetskog šahovskog prvaka je Nijemac Emanuel Lasker. 26 godina i 377 dana je proveo na tronu.

Sovjetski velemajstor Gari Kasparov 1985. je postao najmlađi svjetski šahovski prvak, u dobi od 22 godine i 210 dana.