Naučnike i javnost već duže vrijeme brine mogućnost apokalipse koja se najavljuje kroz elementarne nepogode, nuklearne sukobe ili pak podizanje mora usled klimatskih promjena. Svaki od tih scenarija bi mogao da uništi čovječanstvo ili bar da znatno smanji broj ljudi na planeti, ali i uništi najvažniju stvar za naše preživljavanje - hranu.
Zbog toga su naučnici izgradili pravi trezor - sef čije će se otvaranje dogoditi jedino ako zaista dođe do scenarija sudnjeg dana. On je sakriven oko 100 metara u planini na udaljenom ostrvu između Norveške i Sjevernog pola, a napravljen je da spasi čovječanstvo u slučaju bilo kakve globalne katastrofe, a ta je lokacija odabrana upravo zbog permafrosta i stabilne tektonike.
Sjeme koje može da preživi vjekove
Svalbard čuva više od 860.000 uzoraka sjemena različitih biljaka koje su sačuvale države iz cijelog svijeta, a ima mogućnosti da čuva 4,5 miliona vrsta biljaka. Prije svega čuva se sjeme usjeva koji su važni za proizvodnju hrane i održivu poljoprivredu. Cilj gradnje skladišta je i očuvanje bioraznolikosti u slučaju nestanka određenih biljnih vrsta, bilo zbog prirodnih katastrofa ili ljudskog delovanja. Zbog toga se tamo može naći i jedinstveno sjeme drevnih sorti. Zbog niskih temperatura i manjka kiseonika ono može da preživi i stotinama godina.
Prvi put su ga otvorili zbog rata u Siriji
Sirija je u “trezoru sudnjeg dana” sačuvala ukupno 325 uzoraka sjemena prije nekoliko godina. Njihov Centar za poljoprivredna istraživanja u suvim područjima, smješten u gradu Alepu, zbog rata više ne može da obavlja funkciju rasadnika koji distribuira sjeme širom Bliskog istoka.
Norvežani su zato prvi put otkad su 2008. sagradili skladište sjemena na arhipelagu Svalbard u Arktičkom okeanu, otvorili njegova vrata. Brodovi su otputovali u tajnosti te iskrcali robu u blizini Maroka i Libana, a pošiljka bi trebalo da spasi milione ljudi od gladi. Plan je da sirijski naučnici od zaliha iz trezora stvore nove vrste pšenice koje će znatno bolje uspjevati u sve suvljim područjima Bliskog istoka.
Prijeti mu i voda
Ipak, nedavno je poplava pogodila taj 'trezor sudnjeg dana' kako ga često nazivaju. Zbog globalnog zagrijevanja i rekordnih temperatura otopio se permafrost u okolini trezora te je voda ušla u zgradu. Srećom, ni jedna sjemenka nije uništena, ali zbog poplave mnogi su se pitali kakva je sigurnost pred drugim katastrofama u budućnosti. Gotovo idealni uslovi za sigurnost sjemenki dovedeni su u pitanje zbog kiša i otapanja leda u vrijeme kad se očekivao snijeg. Hege Nja Ašim iz norveške vlade rekla je za Guardian da nisu planirali da permafrosta neće biti i da će vremenski uslovi biti ovako ekstremni.
Voda je ušla kroz ulaz građevine, ali ne i u sam trezor. Kako piše Popular Science, voda ljeti ponekad zna da uđe kroz ulaz. Ali, sam trezor se nalazi uzbrdo od ulaza i sjemenke 880.000 vrsta su sigurne. Kako bi bili sigurniji od budućih poplava, nadležni trezora su odlučili da ugrade dodatne mjere zaštite od poplava i uklone elektroniku iz 100 metara dugog tunela koji vodi ka trezoru. Uz to, napraviće i dodatne kanale koji će odvoditi vodu i kišnicu.
U sam trezor gdje su semenke instalirali su dodatne pumpe, za slučaj eventualnog prodora. Inače, kad su inženjeri dizajnirali trezor, vodili su se eventualnom situacijom da se otopi sav led i da područje pogodi cunami. Tada bi trezor bio pet do sedam spratova iznad te tačke.
(Kurir.rs/Express.hr)
Sjeme koje može da preživi vjekove
Svalbard čuva više od 860.000 uzoraka sjemena različitih biljaka koje su sačuvale države iz cijelog svijeta, a ima mogućnosti da čuva 4,5 miliona vrsta biljaka. Prije svega čuva se sjeme usjeva koji su važni za proizvodnju hrane i održivu poljoprivredu. Cilj gradnje skladišta je i očuvanje bioraznolikosti u slučaju nestanka određenih biljnih vrsta, bilo zbog prirodnih katastrofa ili ljudskog delovanja. Zbog toga se tamo može naći i jedinstveno sjeme drevnih sorti. Zbog niskih temperatura i manjka kiseonika ono može da preživi i stotinama godina.
Prvi put su ga otvorili zbog rata u Siriji
Sirija je u “trezoru sudnjeg dana” sačuvala ukupno 325 uzoraka sjemena prije nekoliko godina. Njihov Centar za poljoprivredna istraživanja u suvim područjima, smješten u gradu Alepu, zbog rata više ne može da obavlja funkciju rasadnika koji distribuira sjeme širom Bliskog istoka.
Norvežani su zato prvi put otkad su 2008. sagradili skladište sjemena na arhipelagu Svalbard u Arktičkom okeanu, otvorili njegova vrata. Brodovi su otputovali u tajnosti te iskrcali robu u blizini Maroka i Libana, a pošiljka bi trebalo da spasi milione ljudi od gladi. Plan je da sirijski naučnici od zaliha iz trezora stvore nove vrste pšenice koje će znatno bolje uspjevati u sve suvljim područjima Bliskog istoka.
Prijeti mu i voda
Ipak, nedavno je poplava pogodila taj 'trezor sudnjeg dana' kako ga često nazivaju. Zbog globalnog zagrijevanja i rekordnih temperatura otopio se permafrost u okolini trezora te je voda ušla u zgradu. Srećom, ni jedna sjemenka nije uništena, ali zbog poplave mnogi su se pitali kakva je sigurnost pred drugim katastrofama u budućnosti. Gotovo idealni uslovi za sigurnost sjemenki dovedeni su u pitanje zbog kiša i otapanja leda u vrijeme kad se očekivao snijeg. Hege Nja Ašim iz norveške vlade rekla je za Guardian da nisu planirali da permafrosta neće biti i da će vremenski uslovi biti ovako ekstremni.
Voda je ušla kroz ulaz građevine, ali ne i u sam trezor. Kako piše Popular Science, voda ljeti ponekad zna da uđe kroz ulaz. Ali, sam trezor se nalazi uzbrdo od ulaza i sjemenke 880.000 vrsta su sigurne. Kako bi bili sigurniji od budućih poplava, nadležni trezora su odlučili da ugrade dodatne mjere zaštite od poplava i uklone elektroniku iz 100 metara dugog tunela koji vodi ka trezoru. Uz to, napraviće i dodatne kanale koji će odvoditi vodu i kišnicu.
U sam trezor gdje su semenke instalirali su dodatne pumpe, za slučaj eventualnog prodora. Inače, kad su inženjeri dizajnirali trezor, vodili su se eventualnom situacijom da se otopi sav led i da područje pogodi cunami. Tada bi trezor bio pet do sedam spratova iznad te tačke.
(Kurir.rs/Express.hr)
