Prije nekoliko dana objavljena su imena novih dobitnika Nobelove nagrade. Ali, kakve koristi imamo od njihovih izuma, i ko sve zarađuje na njihovim otkrićima, otkriva Deutsche Welle.

On je malen, poput jednoga ljudskog prsta, ali u sebi skriva veliki sadržaj. Ima ga gotovo svaki učenik i gotovo svaki putnik u gradskom prometu. S njime vrijeme brže prolazi, a može se doći i do korisnih informacija. Riječ je naravno o mp3-playeru. Na taj mali aparat se uz pomoć računara i interneta mogu pohraniti muzika i radijske emisije, filmovi i fotografije. Memorija toga aparatića dovoljna je za čitave regale knjiga.

Za to je zaslužan njemački Nobelovac Peter Grünberg. Taj fizičar sa znanstvenog centra u Jülichu otkrio je 1988. da se takozvani magneto-otpor može osjetno povećati. Posljedica je bila da se pohranjivanje sve veće količine podataka moglo obaviti na sve manjem prostoru. Grünbergov izum se danas primjenjuje u mobilnim telefonima i iPodima, video-uređajima i digitalnim kamerama, pa i u nekim modernim uređajima za pranje veša, piše Deutsche Welle.

Milioni od zarade idu institutu

Grünberg je bio čak dalekovidan pa je svoj izum patentirao. Zahvaljujući tome njegov poslodavac, Znanstveni centar Jülich, zaradio je na izumu desetine miliona eura. Još više su, naravno, zaradili proizvođači računara, mobilnih telefona i drugih elektronskih aparata. Grünbergu je izum donio najveće priznanje koje može dobiti jedan naučnik.

Grünberg je na odlikovanje čekao gotovo 20 godina. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 2007. kad mu je bilo 68 godina. Neki drugi znanstvenici imaju više sreće, naprimjer Klaus von Klitzing.

Njemu su bile 42 godine kad ga je 1985. nazvao Odbor Švedske kraljevske akademije. Samo pet godina ranije njemu je uspjelo jedno epohalno otkriće, hladne zimske noći u francuskom Grenobleu.

"Radio sam tada na tranzistorima kompanije Siemens kako bih jednostavno razumio kako elektroni teku u takvim elektronskim elementima, kako brzo se kreću, gdje su im granice", kazao je Klitzing.

Čarobni prefiks 'nano'

Von Klitzing je istraživao tranzistore u ekstremnim uvjetima – pri temperaturama od minus 272 stepena Celzijusa i pod utjecajem jakih magnetnih polja. I otkrio je takozvani kvantni Hallov efekt. To je, osnova takozvane nano-tehnologije, koja se primjenjuje na raznim područjima.

Nano-čestice, naprimjer, poboljšavaju čvrstoću auto-laka, sprječavaju zadržavanje vode i prljavštine na keramičkim pločicama, ogledalima i fasadama kuća. Uskoro bi nano-roboti trebali biti unošeni u ljudski organizam da unište rak ili viruse. Nano-tehnologija se primjenjuje na brojnim područjima pa se strahuje da bi te sitne čestice, ako dospiju u ljudski organizam mogle izazvati upale ili druge bolesti, ali to područje još nije istraženo.

Otkrio virus koji izaziva rak grlića materice

Rasprave se vode i oko cjepiva, za koje je 2008. Harald zu Hausen dobio Nobelovu nagradu za medicinu. On je napravio epohalno otkriće o nastanku jedne vrste raka. I doživio je da milioni ljudi profitiraju od toga otkrića.

Naučnik iz Heidelberga je otkrio da humani papilloma virusi izazivaju rak grlića maternice, koji je kod žena na trećem mjestu po učestalosti. Virusi se prenose spolnim odnosima pa se cjepivo daje djevojčicama prije prvoga spolnog odnosa.

Kritičari upozoravaju na moguće popratne pojave. Ali, doktorica Yvonne Delereh s Instituta Roberta Kocha smatra da nema razloga za paniku.

"HPV cjepivo je testirano u vrlo opsežnim studijama i već je upotrijebljeno na 70 miliona ljudi u svijetu. Pokazalo se da je to dobro podnošljivo cjepivo", kazala je Delereh za Deutsche Welle.

Inače, cjepivo ne koristi samo ženama nego je i farmaceutskoj industriji već donijelo milijarde eura.