Italijani su uposlili međunarodni tim forenzičara i kriminologa kako bi im pomogli riješiti ubistvo jedne barunice, 447 godina nakon što je počinjen zločin.
Istražitelji u Cariniju, gradiću u okolici Palerma, svoju su istragu usmjerili na zamak u kojem je barunica Laura Lanza ubijena 1563. godine, u krevetu s ljubavnikom Ludovicom Vernagallom.
'Pravda tada nije zadovoljena', rekao je Gaetano La Fata, gradonačelnik Carinija, koji je odlučio opet otvoriti taj slučaj i ekshumirati ostatke nesretnih ljubavnika.
'Nadamo se da će nam DNK testovi i profiliranje pomoći u otkrivanju motiva te ustanoviti je li u pitanju bio jedan ili više ubica', dodao je.
Baruničin otac Cesare priznao je 'ubistvo iz časti' u pismu kralju, koje se danas čuva u crkvi Cariniju.
'No, legenda kaže da Cesare Lanza nije djelovao sam, nego mu je pomogao njegov zet don Vincenzo La Grua', kaže gradonačelnik.
Jedna verzija legende kaže da je Lauru ubio otac, dok je La Grua ubio ljubavnika.
Glasina koja se prenosila generacijama Sicilijanaca govori da je 'prevareni' muž zapravo na pameti imao novi brak. La Grua se isto tako mogao plašiti da bi njegov suparnik Vernagallo, mogao tražiti novčana prava za odgoj djece koju je imao s njegovom ženom.
Nakon ponovnog otvaranja 'izgubljenog slučaja', La Fata je od lokalne policije zatražio da surađuje s ICAA-om (Međunarodnim udruženjem kriminaIističkih analitičara), kojem je na čelu Marco Strano, psiholog i kriminolog italijanske državne policije.
'Ideja o istrazi je počela kao najobičnija šala', rekao je Strano. 'Posjetio sam Carini proteklog aprila i kada sam sreo La Fatu, počeo sam ga zezati kako ni nakon toliko puno vremena još uvijek nije riješio to ubistvo, na što me izazvao da to učinim sam'.
'U ono je vrijeme čak održan i sudski proces, i iako je ocu i zetu privremeno oduzeta imovina, ubrzo su proglašeni nevinima, vjerojatno zahvaljujući svom statusu plemića te tadašnjem pravu očeva i muževa da počine 'časno ubistvo' preljubnice', kaže Strano.
Vjeruje se da je dvoje ljubavnika pokopano u istom grobu, u kripti u crkvi u Cariniju.
'Budemo li imali sreće te uspijemo pronaći i identificirati njihove kosti, možda ćemo moći utvrditi i uzrok smrti, bez obzira bili probodeni mačem ili bodežom. Pronađemo li tragove više oružja, vjerojatno je u pitanju bilo i više ubica', kaže Strano.
Skupina kriminalističkih analitičara, koju čine stručnjaci forenzičke nauke i kriminalističke patologije iz SAD-a i Italije, trenutno izrađuje računalni 3D model zamka iz 11. stoljeća, uključujući i sobu s pogledom na zaljev Carini, u kojoj se dogodio zločin.
'Nadamo se da ćemo moći rekonstruirati kretanje ubica od dvorišta do prizorišta te ustanoviti je li u tom trenutnu u tom dijelu zamka bilo slugu, koji su mogli vidjeti ubicu ili njegovog pomagača', kaže Strano.
Istraga se poklapa s projektom rekonstrukcije dijelova zamka Carini koji su se urušili tokom vremena. Tako je mjesto zločina nedavno potpuno obnovljeno. Na zid je nacrtan crveni dlan, kako bi se označilo mjesto – kako ga legenda kazuje – gdje je barunica, boreći se za život, ostavila krvavi otisak, koji se pojavljuje svake godine na dan njezinog ubistva.
Gradonačelnik La Fata se nada da će taj projekt pomoći u otkrivanju nekih tajni koje okružuju ljubavnike, čija nesretna priča podjednako uzbuđuje maštu i lokalnog stanovništva i turista.
'Prije nekoliko godina smo s mjeračem elektromagnetskog polja testirali područja zamka u kojima je živjela barunica i rezultati su bili vrlo čudni', kaže La Fata. 'U pojedinim prostorijama je izgledalo kao da ima duha u zamku, kao da ubijena barunica opet živi'.
I kakve veza ima turistička promocija s čitavom ovom pričom? U zemljama s dužom i kvalitetnijom turističkom tradicijom od naše jako dobro znaju da je priča to što prodaje destinaciju.
