Profesor Henry Markram na Oxfordu je predstavio svoj projekat po kome će do 2018. godine uspješno napraviti prvi umjetni mozak koji ima potpune funkcije kao pravi mozak.

Projekat “Plavi mozak” koštat će desetine miliona eura, a zasad ga finansira švicarska vlada, kao i Evropska Unija. Ekscentrični naučnik svoj laboratorij ima na obali Ženevskog jezera.

Taj južnoafričko-izraelski naučnik mozak će napraviti od silicija, zlata i bakra, a prema njegovim najavama, bit će u svemu identičan, ako čak ne i bolji po svojim sposobnostima od ljudskog. Moći će razvijati sam svoje misli nezavisno od imputa sa drugih strana, moći će osjećati tako da će moći voljeti i mrziti, što niti jednom, pa čak ni najnaprednijem stroju nije bilo moguće. Prema kazivanju njegovih kolega, radi se o jednom od epohalnih eksperimenata u ljudskoj historiji, ali mnogi dvoje u njegov uspjeh. Osim što su skeptični prema mogućem uspjehu ekscentričnog naučnika, takođe se postavljaju brojne etičke i moralne dvojbe ako projekat uspije.

Uspije li projekat profesora Markrama, ostvarit će se vizija koju je Mary Shelley prije stotinu godina napisala upravo na obali Ženevskog jezera. Radi se, naravno, o priči o doktoru Frankensteinu u kojoj ambiciozni naučnik želi oživjeti mrtvo tijelo i podariti mu ljudsku svijest i emocije. Projekat je završio tragičnom smrću naučnika Frankensteina i njegovog čudovišta.

Markramovi oponenti ne ističu samo sličnosti između fikcije i stvarnosti nego i stvarne probleme koji bi mogli nastati. Prema njihovom mišljenju, umjetni bi mozak imao veće mogućnosti da bude zao nego dobar. Sam Markram ističe da će njegov mozak pomoći u unapređivanju nauke o ljudskom mozgu, kao i poboljšanje u liječenju istog.