Evropski astronomi su otkrili 32 nove planete van Sunčevog sistema, dodajući dokaze teoriji da u svemiru postoji mnogo mjesta na kojima se mogao razviti život.
Zahvaljujući teleskopima Evropskog južnog opservatorija (ESO) naučnici nisu pronašli nijedan planet veličine Zemlje, nijedan koji bi mogao biti nastanjiv pa čak nijedan "neobičan".
Ali, ovom se objavom broj egzoplaneta povećao na više od 400, piše Net.
Šest novootrkivenih planeta je nekoliko puta veće od Zemlje, čime je broj tzv. super-Zemlji narastao na preko 30. Većina do sada otkrivenih planeta je kudikamo veća, poput Jupitera, ili čak i veća.
Dva od novih planeta su do pet puta manji od Zemlje, a jedan je čak pet puta veći od Jupitera.
Astronom Stephane Udry sa Univerziteta u Ženevi kaže da ti rezultati podupiru teoriju o nastanku planeta, pogotovo oko najuobičajenijih tipova zvijezda.
"Prilično sam uvjeren da planeta nalik Zemlji ima posvuda", rekao je Udry. "Priroda nije nalik vakuumu. Postoji li mjesto za planet, tamo će i biti planet".
Ono što posebno veseli astronome je činjenica da oko 40 posto zvijezda nalik Suncu ima planete koji veličinom više podsjećaju na Zemlju nego na Jupiter, čija je masa oko 300 veća od Zemljine.
"Ovisno o definiciji veličine super-Zemlje, planeti sa masom sličnoj Zemljinoj su "izuzetno uobičajeni", kaže Alan Boss, astronom sa Carnegie instituta, koji, naravno, nije član evropskog tima.
"I slažem se, svemir mora biti pun naseljivih svjetova", kaže.
Boss kaže da je otkriće 32 planete odjednom vjerovatno rekord i "pokazuje da su Evropljani preuzeli primat u otkrivanju planeta izvan Sunčevog sistema".
Otkriće je omogućio High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher (HARPS), spektrograf dodan teleskopima Evropskog opservatorija u Čileu, koji preciznije prati kolebanje u kretanju zvijezda, koje nastaje gravitacijskim međudjelovanjem planeta i zvijezde.
