Istraživanje bečkog instituta za demografiju je potvrdilo značajan rast broja muslimana u Austriji, a trenutno se oko 700.000 ljudi izjašnjava da je islamske vjeroispovjesti...
Prema studiji bečkog instituta za demografiju, 2046. godine svaki treći stanovnik Beča mogao bi biti islamske vjeroispovjesti.
Istraživanje je potvrdilo značajan rast broja muslimana u Austriji, a trenutno se oko 700.000 ljudi izjašnjava da je islamske vjeroispovjesti.
Pod motom "Demografija i vjera u Austriji" je tim Ane Gujon sa bečkog instituta za demografiju austrijske Akademije nauka istražio aktuelno stanje po pitanju vjeroispovjesti stanovništva, kao i mogući razvoj.
Od posljednjeg popisa 2001. godine udio muslimana u stanovništvu udvostručio se sa četiri na osam odsto.
I dalje je najveća vjerska zajednica rimokatolička, kojoj pripada dvije trećine Austrijanaca, odnosno 5,16 miliona.
Međutim, u posljednjih je 15 godina smanjen broj rimokatolika, jer je u međuvremenu porastao broj agnostika, koji sada čine 17 odsto stanovništva.
Isto tako udvostručen se broj pravoslavnih vjernika sa dva na pet odsto, što znači da je 400.000 ljudi te vjere.
Udio evangelista je posljednjih 15 godina ostao konstantan na pet odsto, dok je Jevreja u Austriji 15.000.
Istraživači smatraju da su četiri moguća scenarija u razvoju vjeroispovjesti stanovnika Austrije, ali sva četiri računaju na smažan porast broja muslimana, kao i agnostika, uz dalje smanjenje broja katolika.
Ukoliko se u budućnosti nastavi doseljavanje s evropskog kontitenta u Austriji bi to moglo da znači dalji rast broja agnostika i to do četvrtine ukupnog stanovništva, a razlog za to su trenutne tendencije u većini evropskih zemalja.
Takav scenario rezultirao bi time da udio katolika u Austriji 2046. bude 45 odsto, dok bi muslimana bilo oko 14 odsto.
Drugi scenario uzima u obzir aktuelni razvoj migracija, odnosno doseljavanja iz zemalja van evropskog kontinenta, odnosno sa Bliskog istoka.
Slično kao i kod prvog scenario i u ovom bi slučaju došlo do smanjenja broja katolika na 45 odsto, uz rast broja agnostika na 24 procenta, a muslimana na 17 odsto.
Ukoliko bi doseljavanje iz drugih zemalja u Austriju u budućnosti opalo ili ostalo na sadašnjem nivou, budući razvoj bi zavisio od nataliteta.
Prema tom scenariju udio agnostika do 2046. porastao bi na 28 odsto, a broj katolika bi pao na ispod 50 odsto, dok bi udio muslimana u stanovništvu iznosio 12 odsto.
Posljednji scenario polazi od pretpostavke snažne migracije sa Bliskog istoka i iz Afrike, na osnovu koje bi došlo do značajnoj rasta udjela muslimana u stanovništvu Austrije na 21 odsto do 2046.
U Beču bi, prema toj pretpostavci, svaki treći stanovnik, odnosno 30 odsto, mogao biti musliman, i time bi muslimani za 30 godina postali najveća vjerska zajednica u glavnom gradu.
Istraživanje je potvrdilo značajan rast broja muslimana u Austriji, a trenutno se oko 700.000 ljudi izjašnjava da je islamske vjeroispovjesti.
Pod motom "Demografija i vjera u Austriji" je tim Ane Gujon sa bečkog instituta za demografiju austrijske Akademije nauka istražio aktuelno stanje po pitanju vjeroispovjesti stanovništva, kao i mogući razvoj.
Od posljednjeg popisa 2001. godine udio muslimana u stanovništvu udvostručio se sa četiri na osam odsto.
I dalje je najveća vjerska zajednica rimokatolička, kojoj pripada dvije trećine Austrijanaca, odnosno 5,16 miliona.
Međutim, u posljednjih je 15 godina smanjen broj rimokatolika, jer je u međuvremenu porastao broj agnostika, koji sada čine 17 odsto stanovništva.
Isto tako udvostručen se broj pravoslavnih vjernika sa dva na pet odsto, što znači da je 400.000 ljudi te vjere.
Udio evangelista je posljednjih 15 godina ostao konstantan na pet odsto, dok je Jevreja u Austriji 15.000.
Istraživači smatraju da su četiri moguća scenarija u razvoju vjeroispovjesti stanovnika Austrije, ali sva četiri računaju na smažan porast broja muslimana, kao i agnostika, uz dalje smanjenje broja katolika.
Ukoliko se u budućnosti nastavi doseljavanje s evropskog kontitenta u Austriji bi to moglo da znači dalji rast broja agnostika i to do četvrtine ukupnog stanovništva, a razlog za to su trenutne tendencije u većini evropskih zemalja.
Takav scenario rezultirao bi time da udio katolika u Austriji 2046. bude 45 odsto, dok bi muslimana bilo oko 14 odsto.
Drugi scenario uzima u obzir aktuelni razvoj migracija, odnosno doseljavanja iz zemalja van evropskog kontinenta, odnosno sa Bliskog istoka.
Slično kao i kod prvog scenario i u ovom bi slučaju došlo do smanjenja broja katolika na 45 odsto, uz rast broja agnostika na 24 procenta, a muslimana na 17 odsto.
Ukoliko bi doseljavanje iz drugih zemalja u Austriju u budućnosti opalo ili ostalo na sadašnjem nivou, budući razvoj bi zavisio od nataliteta.
Prema tom scenariju udio agnostika do 2046. porastao bi na 28 odsto, a broj katolika bi pao na ispod 50 odsto, dok bi udio muslimana u stanovništvu iznosio 12 odsto.
Posljednji scenario polazi od pretpostavke snažne migracije sa Bliskog istoka i iz Afrike, na osnovu koje bi došlo do značajnoj rasta udjela muslimana u stanovništvu Austrije na 21 odsto do 2046.
U Beču bi, prema toj pretpostavci, svaki treći stanovnik, odnosno 30 odsto, mogao biti musliman, i time bi muslimani za 30 godina postali najveća vjerska zajednica u glavnom gradu.
