Večeras se u svim džamijama na području Kosova, Balkana ali i svijeta, obilježava jedna od najznačajnijih noći u mjesecu Ramazanu, Lejletu-l-Bedr.
Muslimani večeras 17. noći ramazana obilježavaju Lejletu-l- Bedr, Noć bitke na Bedru, događaj koji je promijenio tokove svjetske historije.
Naime, 17. ramazana, 624. godine na brdu Bedr, blizu grada Medine, dogodila se prva bitka u historiji islama. Tada su muslimanski neprijatelji imali oko 900 boraca, a muslimana je bilo oko 300. Borili su se na Bedru, Muhammed a.s. i ashabi, potvrdili su i dokazali koliku snagu, hrabrost, odlučnost i strpljivost daje islam. Stoga je ovaj događaj još poznat kao 'Bedr el-kubra' (Veliki Bedr).
Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda a.s., neka je spas i mir Božiji na njega, iz Mekke u Medinu, odnosno 624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Mekke, iako su bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti.
Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog poluotoka i imala je presudan značaj za muslimane jer su poslije nje dobili svoju punu prepoznatljivost kao zajednica. Bitka na Bedru predstavlja bitku između vjere i kufra, kvantiteta i kvaliteta, istine i zablude i prave snage i fiktivne moći, te se zbog toga mjesec ramazan ne smatra samo mjesecom posta i ibadeta već i mjesecom velike pobjede.
Povod bitke na Bedru bio je presretanje kurejševićke trgovačke karavane od strane ashaba, dok se karavana vraćala u Mekku iz pravca Šama, a sukob većih razmjera nije bio planiran. Saznavši za plan presretanja karavne, Ebu Sufjan, vođa trgovačke karavane, poslao je kurira po pomoć u Mekku, na čiji zahtjev se odazvalo oko hiljadu ratnika.
Od hiljadu ratnika, pet stotina je bilo sa pancirima, sa stotinu konjanika i sedam stotina deva, a uz njih su išle robinje i pjevačice, koje su, uz pjesmu i defove, bodrile ratnike i pjevale rugalice kojim su ponižavale islam i muslimane. Sa druge strane, muslimani su imali daleko slabije naoružane borce, a uz to bilo ih je triput manje. Historičari navode brojku od 313 ili 314 mudžahida koji su imali sedamdeset deva i samo dva ili tri konja.
Bitka je završena upečatljivom pobjedom prve muslimanske zajednice. Krajnji bilans bio je 70 ubijenih idolopoklonika i 70 zarobljenih, a važno je napomenuti i to da je među ubijenima bio i tadašnji najveći neprijatelj islama Ebu Džehl. Ostatak idolopoklonika je panično pobjegao sa bojnog polja. Među muslimanima je bilo svega 14 šehida.
Koliki je bio značaj ove bitke ukazuje i činjenica da je Allah dž.š. u ovu bitku uključio i između tri i pet hiljada meleka, koji su svojim učešćem u borbi pomogli prvoj zajednici muslimana da dođe do ove velike pobjede koja je od velikog značaja bila ne samo za islam i prve muslimane već i za cijelo čovječanstvo.
Naime, 17. ramazana, 624. godine na brdu Bedr, blizu grada Medine, dogodila se prva bitka u historiji islama. Tada su muslimanski neprijatelji imali oko 900 boraca, a muslimana je bilo oko 300. Borili su se na Bedru, Muhammed a.s. i ashabi, potvrdili su i dokazali koliku snagu, hrabrost, odlučnost i strpljivost daje islam. Stoga je ovaj događaj još poznat kao 'Bedr el-kubra' (Veliki Bedr).
Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda a.s., neka je spas i mir Božiji na njega, iz Mekke u Medinu, odnosno 624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Mekke, iako su bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti.
Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog poluotoka i imala je presudan značaj za muslimane jer su poslije nje dobili svoju punu prepoznatljivost kao zajednica. Bitka na Bedru predstavlja bitku između vjere i kufra, kvantiteta i kvaliteta, istine i zablude i prave snage i fiktivne moći, te se zbog toga mjesec ramazan ne smatra samo mjesecom posta i ibadeta već i mjesecom velike pobjede.
Povod bitke na Bedru bio je presretanje kurejševićke trgovačke karavane od strane ashaba, dok se karavana vraćala u Mekku iz pravca Šama, a sukob većih razmjera nije bio planiran. Saznavši za plan presretanja karavne, Ebu Sufjan, vođa trgovačke karavane, poslao je kurira po pomoć u Mekku, na čiji zahtjev se odazvalo oko hiljadu ratnika.
Od hiljadu ratnika, pet stotina je bilo sa pancirima, sa stotinu konjanika i sedam stotina deva, a uz njih su išle robinje i pjevačice, koje su, uz pjesmu i defove, bodrile ratnike i pjevale rugalice kojim su ponižavale islam i muslimane. Sa druge strane, muslimani su imali daleko slabije naoružane borce, a uz to bilo ih je triput manje. Historičari navode brojku od 313 ili 314 mudžahida koji su imali sedamdeset deva i samo dva ili tri konja.
Bitka je završena upečatljivom pobjedom prve muslimanske zajednice. Krajnji bilans bio je 70 ubijenih idolopoklonika i 70 zarobljenih, a važno je napomenuti i to da je među ubijenima bio i tadašnji najveći neprijatelj islama Ebu Džehl. Ostatak idolopoklonika je panično pobjegao sa bojnog polja. Među muslimanima je bilo svega 14 šehida.
Koliki je bio značaj ove bitke ukazuje i činjenica da je Allah dž.š. u ovu bitku uključio i između tri i pet hiljada meleka, koji su svojim učešćem u borbi pomogli prvoj zajednici muslimana da dođe do ove velike pobjede koja je od velikog značaja bila ne samo za islam i prve muslimane već i za cijelo čovječanstvo.
