Dani Kurban-bajrama za sve iskrene muslimane širom svijeta su dani radosti i oprosta. Osim što vjernici koji su u mogućnosti posjećuju najveće muslimanko svetište u Meki, muslimani klanjem kurbana simbolično iskazuju bogobojaznost i predanost Bogu.
Više o hadžu i običaju klanja kurbana za portal Klix.ba govorio je direktor mostarske medrese Aid efendija Tulek.
"Nalazimo se u mjesecu zul hidžetu, mjesecu hadža i kurbana. Hadž je peta islamska dužnost, vrhunac pokornosti Allahu dž.š. Za mebrur hadž je nagrada džennet, a to je hadž koji je obavljen iskreno u ime Boga, sa halal imetkom i po propisima koje zahtijeva šerijat. U Kur'anu se kaže da hadž datira od Ibrahima a.s., koji je pozvao ljude da hodočaste Kabu u Mekki. Poslanik Muhammed a.s. je na oprosnom hadžu iskazao univerzalnu poruku o međuljudskim odnosima, koji trebaju počivati na jednakosti, poštenju, poštivanju ljudskih prava, čuvanju tuđe časti i imovine i slično. Hadž je simbol jednakosti među ljudima, gdje su sve hadžije (muškarci) obučeni u bijele ihrame, dva komada običnoga platna, koji nas podsjećaju i na proživljenje na budućem svijetu”, objasnio je efendija Tulek.
Osim pete islamske dužnosti, Kurban-bajram važan je i zbog klanja kurbana.
"Kurban je žrtvovanje u ime Allaha dž.š., kao znak zahvalnosti na svim blagodatima, kao približavanje Uzvišenom i iskazivanje svoje pokornosti i bogobojaznosti. Kurban spada u drugostepenu naredbu-vadžib, a datira još od sinova Ademovih Kabila i Habila. Uzvišeni je zadužio Ibrahima a.s. da zakolje sina Ismaila, a nakon njegove čvrste odluke, zamijenio ga je ovnom koji je zaklan. Muhammed a.s. je klao kurban za svoju porodicu i svoj ummet. Nagrada za kurban je velika, to je potvrda bogobojaznosti i predanosti. Kurban se kolje nakon klanjanja bajram-namaza pa do ikindije trećeg dana bajrama", dodao je efendija Tulek.
