Prema privremenim brojkama Saveznog ministarstva za zdravstvo, oko 3,3 miliona osoba u Njemačkoj, treba njegu.
Deutsche Welle piše da se taj broj povećava, jer društvo brzo stari, pa će do 2030. godine njegu trebati više od četiri miliona Nijemaca. Međutim, već danas nema dovoljno njegovatelja da bi se ta potreba mogla pokriti.
Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u martu 2017. bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja za starije osobe nasuprot 14.600 otvorenih mjesta. U budućnosti bi taj nesrazmjer mogao postati još veći.
Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata računa s tim da će u narednih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja s punim radnim vremenom u toj branši. Do 2030. godine bi taj nedostatak mogao porasti na pola miliona.
Premalo mladih ljudi se odlučuje za posao njegovatelja, a oni koji se odluče za taj posao nakon nekoliko godina odustanu od njega. Radni uvjeti su teški, priznanje nedovoljno.
"Mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu, jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica", objašnjava Eugen Brysch iz Upravnog odbora Njemačke fondacije za zaštitu pacijenata.
Ali, i loše plaće igraju ulogu. Prema navodima jedne studije Instituta za istraživanje radnog tržišta i profesija koja je objavljena sredinom januara, njegovateljica ili njegovatelj na puno radno vrijeme u njezi starijih osoba zarađuje u prosjeku mjesečno 2.621 euro bruto i time 16 posto manje od prosjeka svih zaposlenih.
Još lošije je stanje kod onih njegovatelja starijih osoba koji nisu prošli trogodišnju zanatsku obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto. Na te svote onda dolazi još i najmanje između 35 i 40 posto (u slučaju samca) poreznih i drugih nameta koji se na koncu odbijaju od bruto plaće.
Ustanove za njegu u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reagiraju tako da traže novu radnu snagu u onim zemljama u kojima su plaće u branši znatno manje nego u Njemačkoj ili u onim zemljama u kojima vlada visoka nezaposlenost, poput onih u središnjoj istočnoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, ali i na Filipinima.
Iako nova velika koalicija (SPD i Unija CDU/CSU) hitnim programom želi stvoriti 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši, vjerovatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inostranstva.
Problem je pritom često nepoznavanje jezika, a upravo u radu sa starijim, katkad dementnim i često usamljenim ljudima je komunikacija posebno važna. Osim toga, strane svjedodžbe i diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.
Od stupanja na snagu Zakona o priznavanju stranih diploma prije šest godina doseljenici imaju zakonsko pravo na provjeru i ocjenu njihove kvalifikacije. Pojedini političari Unije CDU/CSU su se tijekom koalicijskih pregovora posebno zalagali za priznavanje stranih diploma u toj branši, jer znaju kakva je situacija s njegovateljima i da je to važno za oba koalicijska partnera.
Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u martu 2017. bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja za starije osobe nasuprot 14.600 otvorenih mjesta. U budućnosti bi taj nesrazmjer mogao postati još veći.
Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata računa s tim da će u narednih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja s punim radnim vremenom u toj branši. Do 2030. godine bi taj nedostatak mogao porasti na pola miliona.
Premalo mladih ljudi se odlučuje za posao njegovatelja, a oni koji se odluče za taj posao nakon nekoliko godina odustanu od njega. Radni uvjeti su teški, priznanje nedovoljno.
"Mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu, jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica", objašnjava Eugen Brysch iz Upravnog odbora Njemačke fondacije za zaštitu pacijenata.
Ali, i loše plaće igraju ulogu. Prema navodima jedne studije Instituta za istraživanje radnog tržišta i profesija koja je objavljena sredinom januara, njegovateljica ili njegovatelj na puno radno vrijeme u njezi starijih osoba zarađuje u prosjeku mjesečno 2.621 euro bruto i time 16 posto manje od prosjeka svih zaposlenih.
Još lošije je stanje kod onih njegovatelja starijih osoba koji nisu prošli trogodišnju zanatsku obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto. Na te svote onda dolazi još i najmanje između 35 i 40 posto (u slučaju samca) poreznih i drugih nameta koji se na koncu odbijaju od bruto plaće.
Ustanove za njegu u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reagiraju tako da traže novu radnu snagu u onim zemljama u kojima su plaće u branši znatno manje nego u Njemačkoj ili u onim zemljama u kojima vlada visoka nezaposlenost, poput onih u središnjoj istočnoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, ali i na Filipinima.
Iako nova velika koalicija (SPD i Unija CDU/CSU) hitnim programom želi stvoriti 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši, vjerovatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inostranstva.
Problem je pritom često nepoznavanje jezika, a upravo u radu sa starijim, katkad dementnim i često usamljenim ljudima je komunikacija posebno važna. Osim toga, strane svjedodžbe i diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.
Od stupanja na snagu Zakona o priznavanju stranih diploma prije šest godina doseljenici imaju zakonsko pravo na provjeru i ocjenu njihove kvalifikacije. Pojedini političari Unije CDU/CSU su se tijekom koalicijskih pregovora posebno zalagali za priznavanje stranih diploma u toj branši, jer znaju kakva je situacija s njegovateljima i da je to važno za oba koalicijska partnera.
