Nakon što je libanonski premijer Sad Hariri 3. novembra dao ostavku, koju je uputio iz glavnog grada Saudijske Arabije Rijada, Libanon se našao u još jednoj političkoj krizi, ovoga puta poput one u 1975. godini nakon koje je izbio građanski rat.
Libanonci strahuju da Saudijska Arabija pokušava početi građanski rat i to pokretanjem vojne akcije protiv libanonskog Hezbolaha uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, a to bi dovelo do građanskog rata, jer je libanonsko društvo danas duboko podijeljeno, piše Večernji.
Prijetnja Izraelu
Saudijska Arabija, koja ulaže velike napore da se na Iran gleda kao na glavni izvor konflikta u regiji, pogotovo nakon što se američki predsjednik Donald Tramp (Trump) jasno pozicionirao protiv Irana te proglasio Hezbolah, što u prijevodu znači Božija stranka, terorističkom organizacijom, Libanon bi se mogao pretvoriti u novo žarište neprijateljstva između Saudijske Arabije i Irana, čime bi se sukob između sunita i šijita proširio na cijelu regiju.
Naime, u Jemenu, na drugom kraju regije, Saudijska Arabija do sada nije imala znatnog uspjeha u vojnim intervencijama protiv pobunjenika Hutija koje podržava Iran, unatoč činjenici da su bili sigurni kako će zavladati Jemenom u roku od šest mjeseci, a rat traje već više od tri godine.
Isto tako, Saudijska Arabija, koja je podržavala pobunjenike i džihadiste u borbi protiv vlade Bašara El-Asada u Siriji također je zabilježila velike gubitke i to ne samo na vojnom polju već i političkom i geostrateškom.
Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel El-Jubeir, koji je dobio zadatak od princa Mohameda bin Salmana da pripremi teren sa saveznicima SAD i Izraelom kako bi pokrenuli vojnu operaciju protiv Hezbolaha, kazao je kako Saudijska Arabija sa svojim saveznicima razmatra na koji način razoružati libanonski Hezbolah koji „nije postao samo prijetnja Izraelu, već i čitavoj regiji“ te kako se ozbiljno razmišlja o vojnoj intervenciji u Libanonu.
Za sada, jedinu podršku Saudijskoj Arabiji daje samo Tramp, dok zemlje članice EU od Saudijske Arabije traže da se ne miješa u unutarnje stvari Libanona.
Zbog agresivne politike koju Saudijska Arabija vodi prema Libanonu, predsjednik Francuske Emaneul Makron (Emmanuel Macron) pozvao je libanonskog premijera Sada Haririja, koji je s dijelom porodice prekjučer stigao u Pariz, i pokušao ga je nagovoriti da odustane od ostavke koju je najavio iz Rijada te ga uvjerio da nazove libanonskog predsjednika Mikela Auna (Michel Aoun) kojem je obećao doći u Libanon u srijedu, 22. novembra, kako bi zajedno proslavili Dan neovisnosti Libanona.
Njemački ministar vanjskih poslova pozvao je Saudijsku Arabiju da se ne miješa u unutarnja pitanja Libanona, nakon čega je Rijad odmah povukao svoga ambasadora iz Berlina, optužujući Njemačku da se o pitanjima na Bliskom istoku “informira iz pogrešnih izvora”.
Libanon se nakon ubistva bivšeg premijera Rafika Haririja, oca premijera u ostavci Sada Haririja (2005. godine), podijelio na dva bloka – antisirijski Savez 14. marta, u koji je ušlo gotovo 75 posto muslimanskih sunita, dio kršćana predvođen falangama, libanonskim snagama i dijelom Druza, te prosirijski Savez 8. marta s Hezbolahom na čelu, u koji su ušli šijitski pokret Amal, većina kršćana, dio Druza i sunita, maronitski Slobodni patriotski pokret Mikela Auna koji danas obavlja funkciju predsjednika Libanona, kao i neke armenske te druge stranke.
U slučaju izbijanja rata, to bi bio pravi bratoubilački rat, jer ratovali bi svi protiv svih, unatoč političkom sistemu u Libanonu, koji je osmišljen tako da garantira stabilnost kroz jednaku raspodjelu moći svih vjerskih grupa u zemlji.
U središtu Bejruta nekoliko je ulica u kojima stoji kafić do kafića. Cijena alkohola poprilično je visoka – čašica viskija stoji u prosjeku sedam dolara, a malo pivo četiri dolara.
Libanon je arapska zemlja koja se odupire uobičajenim predstavama o Bliskom istoku. Naročito Bejrut, koji je multikulturni prostor i više liči na zapadnu Evropu, nego na Orijent.
Terapija muzikom
U Libanonu postoje i konzervativna muslimanska mjesta, gdje nećete vidjeti nikoga da pije alkohol. To ipak ne vrijedi za glavni grad, gdje večernja i noćna zabava protječu posve slobodno čak i ispred lokala.
Libanon je zemlja s legaliziranom prostitucijom, u kojoj se danas nalazi 15.000 registriranih prostitutki. Bejrut je grad koji definitivno živi noću. Puni su i barovi i restorani – od kafića, koji imaju vrlo zanimljiva imena i uređenja, preko restorana koji se pretvaraju u klubove, pa sve do svjetski poznatih klubova kao što je B018 koji je nastao 80-ih godina u vrijeme građanskog rata. Tad su pokrenuli tulume pod nazivom “Terapija muzikom”.
Prijetnja Izraelu
Saudijska Arabija, koja ulaže velike napore da se na Iran gleda kao na glavni izvor konflikta u regiji, pogotovo nakon što se američki predsjednik Donald Tramp (Trump) jasno pozicionirao protiv Irana te proglasio Hezbolah, što u prijevodu znači Božija stranka, terorističkom organizacijom, Libanon bi se mogao pretvoriti u novo žarište neprijateljstva između Saudijske Arabije i Irana, čime bi se sukob između sunita i šijita proširio na cijelu regiju.
Naime, u Jemenu, na drugom kraju regije, Saudijska Arabija do sada nije imala znatnog uspjeha u vojnim intervencijama protiv pobunjenika Hutija koje podržava Iran, unatoč činjenici da su bili sigurni kako će zavladati Jemenom u roku od šest mjeseci, a rat traje već više od tri godine.
Isto tako, Saudijska Arabija, koja je podržavala pobunjenike i džihadiste u borbi protiv vlade Bašara El-Asada u Siriji također je zabilježila velike gubitke i to ne samo na vojnom polju već i političkom i geostrateškom.
Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel El-Jubeir, koji je dobio zadatak od princa Mohameda bin Salmana da pripremi teren sa saveznicima SAD i Izraelom kako bi pokrenuli vojnu operaciju protiv Hezbolaha, kazao je kako Saudijska Arabija sa svojim saveznicima razmatra na koji način razoružati libanonski Hezbolah koji „nije postao samo prijetnja Izraelu, već i čitavoj regiji“ te kako se ozbiljno razmišlja o vojnoj intervenciji u Libanonu.
Za sada, jedinu podršku Saudijskoj Arabiji daje samo Tramp, dok zemlje članice EU od Saudijske Arabije traže da se ne miješa u unutarnje stvari Libanona.
Zbog agresivne politike koju Saudijska Arabija vodi prema Libanonu, predsjednik Francuske Emaneul Makron (Emmanuel Macron) pozvao je libanonskog premijera Sada Haririja, koji je s dijelom porodice prekjučer stigao u Pariz, i pokušao ga je nagovoriti da odustane od ostavke koju je najavio iz Rijada te ga uvjerio da nazove libanonskog predsjednika Mikela Auna (Michel Aoun) kojem je obećao doći u Libanon u srijedu, 22. novembra, kako bi zajedno proslavili Dan neovisnosti Libanona.
Njemački ministar vanjskih poslova pozvao je Saudijsku Arabiju da se ne miješa u unutarnja pitanja Libanona, nakon čega je Rijad odmah povukao svoga ambasadora iz Berlina, optužujući Njemačku da se o pitanjima na Bliskom istoku “informira iz pogrešnih izvora”.
Libanon se nakon ubistva bivšeg premijera Rafika Haririja, oca premijera u ostavci Sada Haririja (2005. godine), podijelio na dva bloka – antisirijski Savez 14. marta, u koji je ušlo gotovo 75 posto muslimanskih sunita, dio kršćana predvođen falangama, libanonskim snagama i dijelom Druza, te prosirijski Savez 8. marta s Hezbolahom na čelu, u koji su ušli šijitski pokret Amal, većina kršćana, dio Druza i sunita, maronitski Slobodni patriotski pokret Mikela Auna koji danas obavlja funkciju predsjednika Libanona, kao i neke armenske te druge stranke.
U slučaju izbijanja rata, to bi bio pravi bratoubilački rat, jer ratovali bi svi protiv svih, unatoč političkom sistemu u Libanonu, koji je osmišljen tako da garantira stabilnost kroz jednaku raspodjelu moći svih vjerskih grupa u zemlji.
U središtu Bejruta nekoliko je ulica u kojima stoji kafić do kafića. Cijena alkohola poprilično je visoka – čašica viskija stoji u prosjeku sedam dolara, a malo pivo četiri dolara.
Libanon je arapska zemlja koja se odupire uobičajenim predstavama o Bliskom istoku. Naročito Bejrut, koji je multikulturni prostor i više liči na zapadnu Evropu, nego na Orijent.
Terapija muzikom
U Libanonu postoje i konzervativna muslimanska mjesta, gdje nećete vidjeti nikoga da pije alkohol. To ipak ne vrijedi za glavni grad, gdje večernja i noćna zabava protječu posve slobodno čak i ispred lokala.
Libanon je zemlja s legaliziranom prostitucijom, u kojoj se danas nalazi 15.000 registriranih prostitutki. Bejrut je grad koji definitivno živi noću. Puni su i barovi i restorani – od kafića, koji imaju vrlo zanimljiva imena i uređenja, preko restorana koji se pretvaraju u klubove, pa sve do svjetski poznatih klubova kao što je B018 koji je nastao 80-ih godina u vrijeme građanskog rata. Tad su pokrenuli tulume pod nazivom “Terapija muzikom”.
