Ovih dana brojni, navodno novi poremećaji, zastrašujuća zdravstvena stanja i mentalne bolesti privlače pažnju ljudi i stvarajući atmosferu straha i brige za zdravlje.
Ono što jedemo nas ubija, ono što dišemo nas ubija, a čak i Wi-Fi i voda za piće predstavljaju smrtnu opasnost. Realno, često je riječ o zastrašivanju koje podstiču strane farmaceutske industrije kojima drama pomaže u prodaji proizvoda i profitiranju na račun lakovjerne javnosti.
"Krajnji cilj vladajućeg sistema je da svaku pobunu protiv sebe kvalifikuje kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će takođe tretirati samo kao "pokvarene mašine“ i izvor profita", tvrdi francuski parlamentarni poslanik i ljekar, Bernar Debre.
On je koautor knjige "4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova”, u kojoj ističe kako je polovina lijekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebno i neefikasno, a pet odsto medikamenata je opasno za zdravlje.
Lijekovi - priča o obmani
Radi se o svojevrsnoj "borbi s vjetrenjačama" jer su na drugoj strani kapital i industrija farmacije, kao i čitav zdravstveni sistem, koji to podržava. U zdravstvu to se odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije. Tako tzv. farmaceutska mafija utišava prirodne tradicionalne lijekove i proizvodi sintetičke, koji najčešće imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih ne može.
Stručnjaci ističu samo neke od modernih i trendi zdravstvenih briga koje su najčešće obična glupost.
1. Danas su svi preosjetljivi na gluten
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, daje elastičnost testu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. On se nalazi u pšenici, ječmu, zobu... Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten, od pice, testenina, hleba i raznih industrijski prerađenih namirnica. Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče oko bolesti, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno da vari gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe.
"Za to ne postoje realni i prihvaćeni zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga većina ljudi normalno vari", kaže dr. Cukerbrot.
2. Halitoza je izmišljena bolest
Halitoza najčešće nastaje usled fermentacije čestica hrane anaerobnim gramnegativnim bakterijama u ustima, čime se stvaraju sumporni spojevi, poput vodonik-sulfida i metala merkaptana. Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju supstance koje se mogu osjetiti u dahu, a koje se, premda nemaju neugodan miris, tipično smatraju halitozom.
Zbog zadaha sve više ljudi posjećuje ljekare, koji pak propisuju specijalne kaladonte i vodice za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Ali, stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina te da je prirodno da se u dahu osjeća određen miris i to stanje se najčešće može popraviti većim unosom vode i promjenom ishrane.
3. Detoksikacija je glupost
"Dodaci ishrani i razni preparati za detoksikaciju tijela i mršavljenje jedno su od najbrže rastućih tržišta na svijetu", kaže dr. Nikc Fuller sa Univerziteta Sidnej, koji ističe da za njihovo djelovanje postoji vrlo malo dokaza.
Vrlo su popularni detoks proizvodi na bazi mlijeka, čička ili maslačka, ali nema studije koja potvrđuje njihov efekat. Fuller kaže da jetra prirodno eliminiše neželjene stvari u tijelu kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lijekova ne samo da ne može pomoći, već opterećuju jetru dodatnim supstancama koje mora da razgradi.
"Ono što treba uraditi je izbjegavati alkohol i hraniti se zdravo, a ako već želite da se detoksirate, koristite prirodne čajeve, voće i povrće", naglašava Fuller.
4. Ispiranje vagine ne da nije dobro, već je opasno
Najveći mit je da vagine imaju neprijatan miris, osim ako imate ozbiljnih problema, bilo koji prirodan miris je normalan. Vagina ne treba da miriše poput parfimerije i ne treba da se tretira kao nešto što treba popravljati. Znači, zaboravite na mirišljave kupke ili posebne čistače za ispiranje na kojima industrija sve više zarađuje, jer bilo koji proizvod koji može promjeniti vašu pH ravnotežu može da uzrokuje i pojavu gljivica.
5. Snižavanje lošeg holesterola sprečava bolest srca
Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova zapadne kulture jeste zloupotreba izmišljenog termina "loš holesterol" od strane medija i medicinske struke. Osim toga naivna javnost je prevarena lažnom vezom holesterola i kardiovaskularnih bolesti. Nikad nije dokazano da holesterol uzrokuje bolesti srca, baš naprotiv holesterol je od vitalnog značaja za tijelo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posljedice, naročito kada starimo.
Postali smo društvo toliko opsednuto jedenjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi zdravstveni stručnjaci pitaju koje su posljedice toga, kao i brojnih lijekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.
6. Većina onih sa dijagnozom depresije nije depresivno
Britanski naučnici tvrde da lijekovi Prozac, Seroxat i slični antidepresivi djeluju kao lažni, placebo lijekovi i nisu efikasni. Do rezultata, objavljenih u časopisu PloS Medicine, došli su analizom 47 kliničkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti. Osim toga, danas je svaki četvrti čovjek u zapadnom svijetu depresivan - a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo prije?
Prevelika usmerenost na sebe i sopstvenu sreću i taj nametnuti ideal srećnog života mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi.
7. Postoje sigurne doze hemikalija u lijekovima
Ono što industrija i regulatorni standardi smatraju "prihvatljivim" nije istinito. Toksične hemikalije koje u naše tijelu ulaze u međusobnoj interakciji izazivaju razne probleme i nikada nisu uzete u ozbiljno razmatranje.
Ne postoji sigurna doza otrova jer telo prepoznaje i najniže doze i odmah stvara upalne procese i odgovor imunog sistema. Toksične hemikalije se sada nalaze svuda, u školama i na našim radnim mjestima. Oni uzrokuju postupno propadanje svakog sistema u našem tijelu i uzrokuju mnoge bolesti. Vrlo je teško otkriti koja hemikalija izaziva koju bolest.
"Krajnji cilj vladajućeg sistema je da svaku pobunu protiv sebe kvalifikuje kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će takođe tretirati samo kao "pokvarene mašine“ i izvor profita", tvrdi francuski parlamentarni poslanik i ljekar, Bernar Debre.
On je koautor knjige "4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova”, u kojoj ističe kako je polovina lijekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebno i neefikasno, a pet odsto medikamenata je opasno za zdravlje.
Lijekovi - priča o obmani
Radi se o svojevrsnoj "borbi s vjetrenjačama" jer su na drugoj strani kapital i industrija farmacije, kao i čitav zdravstveni sistem, koji to podržava. U zdravstvu to se odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije. Tako tzv. farmaceutska mafija utišava prirodne tradicionalne lijekove i proizvodi sintetičke, koji najčešće imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih ne može.
Stručnjaci ističu samo neke od modernih i trendi zdravstvenih briga koje su najčešće obična glupost.
1. Danas su svi preosjetljivi na gluten
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, daje elastičnost testu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. On se nalazi u pšenici, ječmu, zobu... Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten, od pice, testenina, hleba i raznih industrijski prerađenih namirnica. Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče oko bolesti, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno da vari gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe.
"Za to ne postoje realni i prihvaćeni zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga većina ljudi normalno vari", kaže dr. Cukerbrot.
2. Halitoza je izmišljena bolest
Halitoza najčešće nastaje usled fermentacije čestica hrane anaerobnim gramnegativnim bakterijama u ustima, čime se stvaraju sumporni spojevi, poput vodonik-sulfida i metala merkaptana. Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju supstance koje se mogu osjetiti u dahu, a koje se, premda nemaju neugodan miris, tipično smatraju halitozom.
Zbog zadaha sve više ljudi posjećuje ljekare, koji pak propisuju specijalne kaladonte i vodice za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Ali, stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina te da je prirodno da se u dahu osjeća određen miris i to stanje se najčešće može popraviti većim unosom vode i promjenom ishrane.
3. Detoksikacija je glupost
"Dodaci ishrani i razni preparati za detoksikaciju tijela i mršavljenje jedno su od najbrže rastućih tržišta na svijetu", kaže dr. Nikc Fuller sa Univerziteta Sidnej, koji ističe da za njihovo djelovanje postoji vrlo malo dokaza.
Vrlo su popularni detoks proizvodi na bazi mlijeka, čička ili maslačka, ali nema studije koja potvrđuje njihov efekat. Fuller kaže da jetra prirodno eliminiše neželjene stvari u tijelu kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lijekova ne samo da ne može pomoći, već opterećuju jetru dodatnim supstancama koje mora da razgradi.
"Ono što treba uraditi je izbjegavati alkohol i hraniti se zdravo, a ako već želite da se detoksirate, koristite prirodne čajeve, voće i povrće", naglašava Fuller.
4. Ispiranje vagine ne da nije dobro, već je opasno
Najveći mit je da vagine imaju neprijatan miris, osim ako imate ozbiljnih problema, bilo koji prirodan miris je normalan. Vagina ne treba da miriše poput parfimerije i ne treba da se tretira kao nešto što treba popravljati. Znači, zaboravite na mirišljave kupke ili posebne čistače za ispiranje na kojima industrija sve više zarađuje, jer bilo koji proizvod koji može promjeniti vašu pH ravnotežu može da uzrokuje i pojavu gljivica.
5. Snižavanje lošeg holesterola sprečava bolest srca
Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova zapadne kulture jeste zloupotreba izmišljenog termina "loš holesterol" od strane medija i medicinske struke. Osim toga naivna javnost je prevarena lažnom vezom holesterola i kardiovaskularnih bolesti. Nikad nije dokazano da holesterol uzrokuje bolesti srca, baš naprotiv holesterol je od vitalnog značaja za tijelo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posljedice, naročito kada starimo.
Postali smo društvo toliko opsednuto jedenjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi zdravstveni stručnjaci pitaju koje su posljedice toga, kao i brojnih lijekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.
6. Većina onih sa dijagnozom depresije nije depresivno
Britanski naučnici tvrde da lijekovi Prozac, Seroxat i slični antidepresivi djeluju kao lažni, placebo lijekovi i nisu efikasni. Do rezultata, objavljenih u časopisu PloS Medicine, došli su analizom 47 kliničkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti. Osim toga, danas je svaki četvrti čovjek u zapadnom svijetu depresivan - a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo prije?
Prevelika usmerenost na sebe i sopstvenu sreću i taj nametnuti ideal srećnog života mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi.
7. Postoje sigurne doze hemikalija u lijekovima
Ono što industrija i regulatorni standardi smatraju "prihvatljivim" nije istinito. Toksične hemikalije koje u naše tijelu ulaze u međusobnoj interakciji izazivaju razne probleme i nikada nisu uzete u ozbiljno razmatranje.
Ne postoji sigurna doza otrova jer telo prepoznaje i najniže doze i odmah stvara upalne procese i odgovor imunog sistema. Toksične hemikalije se sada nalaze svuda, u školama i na našim radnim mjestima. Oni uzrokuju postupno propadanje svakog sistema u našem tijelu i uzrokuju mnoge bolesti. Vrlo je teško otkriti koja hemikalija izaziva koju bolest.
