Zakon o neutralnosti zabranjuje obrazovnom kadru, policajcima i pravnim službenicima da nose vjerske simbole u službi.
Učiteljica koja radi u jednoj državnoj školi u berlinskom dijelu grada Wedding tokom nastave je nosila lančić oko vrata s križom, zbog čega je od školske uprave dobila službeni nalog kojim joj se zabranjuje nošenje spomenutog lančića. Predsjednik Konzistorijuma evangelističke crkve Berlin-Brandenburg-schlesische Oberlausitz Joerg Atoine za Al Jazeeru kaže da se njegova crkva ne slaže s tom odlukom i traži da Berlin ima mekši pristup kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola.
Uprava škole u kojoj učiteljica radi pozvala se na zakon (o neutralnosti) koji zabranjuje obrazovnom kadru, policajcima i pravnim službenicima da nose vjerske simbole u službi - bez obzira na religiju. Ovaj slučaj je pokrenuo diskusiju o tome da li je moralno i pravno pravedno zabraniti, primjerice, nošenje marame, a odobriti nošenje križa i obrnuto.
"Mi smatramo da je berlinski Zakon o neutralnosti, koji se oslanja na odluku saveznog Ustavnog suda od januara 2015. godine, protivustavan, jer tom odlukom učiteljicama-muslimankama je faktički zabranjeno da rade u državnim školama ako smatraju da iz vjerskih razloga moraju nositi maramu. Mi smo, i prije nego što je zakon donesen, izrazili zadovoljstvo prema Berlinu", ističe Atoine.
Dokaz za podjelu društva
Za učiteljice katolkinje je, nastavlja on, situacija malo teža, jer njima religija ne nalaže da nose križ oko vrata.
"Mi vjerujemo u vrijednosti slobode i jednakopravnosti svih ljudi i zahvalni smo zbog našeg liberalnog pravnog poretka. Kada se radi o berlinskom Zakonu o neutralnosti, tražimo da se zauzme liberalniji stav kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola, ako se kroz to ne ugrozi školska nastava", navodi on.
Ernes Kalač, komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, smatra da u ovom slučaju postavljaju mnoga pitanja, ali da se prije svega mora uzeti u obzir Ustav Njemačke, koji striktno propisuje vjersku slobodu.
"Mišljenja sam da se Ustav treba poštovati i da nositi lanac s križem ili maramu ne bi trebao biti problem, jer, bez obzira radilo se o kršćanstvu ili Islamu, ili bilo kojoj drugoj vjeri, to je sastavni dio društva. Ta multietničnost bi trebala biti prednost, a ne smetnja suživotu u Njemačkoj", navodi Kalač.
Za njega je donošenje zakona, kao što je Zakon o neutralnosti, čisti populizam i dokaz koliko je društvo podijeljeno i netolerantno kada je u pitanju vjera.
Individualna vjerska sloboda
"Smatram da je Njemačkoj potreban jedinstven zakon o obrazovanju, to podrazumijeva i Ministarstvo obrazovanja na saveznom nivou, da bi se izbjegla populizacija u društvu i donošenje ovakvih zakona, koji se suprotstavljaju Ustavu Njemačke. Mišljenja sam da se svakako treba poštovati doneseni zakon i da on važi za sve religije, iako ga i sami pravnici dovode u pitanje, pošto već postoje pravne odluke suda da učiteljica s maramom ne krši moralni kodeks, niti ugrožava rad ustanove u kojoj radi", tvrdi on.
Iz neprofitne organizacije sa sjedištem u Beču Forum za vjerske slobode Evrope Al Jazeeri su kazali da se u principu nošenje vjerskih simbola obrazovnom kadru ne smije zabraniti dok oni rade svoj posao i održavaju školsku nastavu kako bi trebali i da je slučaj u Berlinu novina.
"Obrazovni kadar je zaštićen individualnom vjerskom slobodom. Iz tog razloga bi učiteljicama trebalo biti dozvoljeno da nose marame ili lančiće s vjerskim simbolima. Princip neutralnosti ne može otkloniti individualnu vjersku slobodu. Za razliku od sudija, koje moraju predstavljati neutralnost države, obrazovni kadar to po pravilu ne mora", navode iz FOREF-a.
Berlin je, kako navode, 2005. godine donio zakon koji obrazovnom kadru i drugim službenicima kategorično zabranjuje da nose vidljive vjerske simbole, s izuzetkom manjih komada nakita.
Važne lekcije za školarce
"Taj zakon možda daje prednost katolkinjama. U Berlinu je na snazi strogo sekularna i, u uporedbi s drugim saveznim pokrajinama u Njemačkoj, restriktivna interpretacija principa neutralnosti. Možda se ovim želi demonstrirati kako država ne želi praviti razlike između muslimanki i katolkinja. Ovo podsjeća na striktni sekularizam u Francuskoj, poznatiji kao laizam. Smatramo da je taj pristup kontraproduktivan, jer ne podstiče razgovor i diskusiju o vjerskim simbolima i njihovom značenju", ističu iz FOREF-a.
Da li nošenje specifičnih odjevnih predmeta ili nakita, kao što su lančić s križem ili marama, treba biti dozvoljeno, za FOREF je sekundarno pitanje, jer se radi o neutralnoj organizaciji za ljudska prava.
"Mi se primarno orijentiramo na univerzalnim principima. Individualna vjerska sloboda je univerzalno dobro i to se mora respektirati, posebno u javnim školama", navode iz ovog foruma.
Poštovanje prema vjerskom pluralizmu, zaključuju oni, jedna je od najvažnijih lekcija koju školarci trebaju naučiti.
Izvor: Al Jazeera
Uprava škole u kojoj učiteljica radi pozvala se na zakon (o neutralnosti) koji zabranjuje obrazovnom kadru, policajcima i pravnim službenicima da nose vjerske simbole u službi - bez obzira na religiju. Ovaj slučaj je pokrenuo diskusiju o tome da li je moralno i pravno pravedno zabraniti, primjerice, nošenje marame, a odobriti nošenje križa i obrnuto.
"Mi smatramo da je berlinski Zakon o neutralnosti, koji se oslanja na odluku saveznog Ustavnog suda od januara 2015. godine, protivustavan, jer tom odlukom učiteljicama-muslimankama je faktički zabranjeno da rade u državnim školama ako smatraju da iz vjerskih razloga moraju nositi maramu. Mi smo, i prije nego što je zakon donesen, izrazili zadovoljstvo prema Berlinu", ističe Atoine.
Dokaz za podjelu društva
Za učiteljice katolkinje je, nastavlja on, situacija malo teža, jer njima religija ne nalaže da nose križ oko vrata.
"Mi vjerujemo u vrijednosti slobode i jednakopravnosti svih ljudi i zahvalni smo zbog našeg liberalnog pravnog poretka. Kada se radi o berlinskom Zakonu o neutralnosti, tražimo da se zauzme liberalniji stav kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola, ako se kroz to ne ugrozi školska nastava", navodi on.
Ernes Kalač, komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, smatra da u ovom slučaju postavljaju mnoga pitanja, ali da se prije svega mora uzeti u obzir Ustav Njemačke, koji striktno propisuje vjersku slobodu.
"Mišljenja sam da se Ustav treba poštovati i da nositi lanac s križem ili maramu ne bi trebao biti problem, jer, bez obzira radilo se o kršćanstvu ili Islamu, ili bilo kojoj drugoj vjeri, to je sastavni dio društva. Ta multietničnost bi trebala biti prednost, a ne smetnja suživotu u Njemačkoj", navodi Kalač.
Za njega je donošenje zakona, kao što je Zakon o neutralnosti, čisti populizam i dokaz koliko je društvo podijeljeno i netolerantno kada je u pitanju vjera.
Individualna vjerska sloboda
"Smatram da je Njemačkoj potreban jedinstven zakon o obrazovanju, to podrazumijeva i Ministarstvo obrazovanja na saveznom nivou, da bi se izbjegla populizacija u društvu i donošenje ovakvih zakona, koji se suprotstavljaju Ustavu Njemačke. Mišljenja sam da se svakako treba poštovati doneseni zakon i da on važi za sve religije, iako ga i sami pravnici dovode u pitanje, pošto već postoje pravne odluke suda da učiteljica s maramom ne krši moralni kodeks, niti ugrožava rad ustanove u kojoj radi", tvrdi on.
Iz neprofitne organizacije sa sjedištem u Beču Forum za vjerske slobode Evrope Al Jazeeri su kazali da se u principu nošenje vjerskih simbola obrazovnom kadru ne smije zabraniti dok oni rade svoj posao i održavaju školsku nastavu kako bi trebali i da je slučaj u Berlinu novina.
"Obrazovni kadar je zaštićen individualnom vjerskom slobodom. Iz tog razloga bi učiteljicama trebalo biti dozvoljeno da nose marame ili lančiće s vjerskim simbolima. Princip neutralnosti ne može otkloniti individualnu vjersku slobodu. Za razliku od sudija, koje moraju predstavljati neutralnost države, obrazovni kadar to po pravilu ne mora", navode iz FOREF-a.
Berlin je, kako navode, 2005. godine donio zakon koji obrazovnom kadru i drugim službenicima kategorično zabranjuje da nose vidljive vjerske simbole, s izuzetkom manjih komada nakita.
Važne lekcije za školarce
"Taj zakon možda daje prednost katolkinjama. U Berlinu je na snazi strogo sekularna i, u uporedbi s drugim saveznim pokrajinama u Njemačkoj, restriktivna interpretacija principa neutralnosti. Možda se ovim želi demonstrirati kako država ne želi praviti razlike između muslimanki i katolkinja. Ovo podsjeća na striktni sekularizam u Francuskoj, poznatiji kao laizam. Smatramo da je taj pristup kontraproduktivan, jer ne podstiče razgovor i diskusiju o vjerskim simbolima i njihovom značenju", ističu iz FOREF-a.
Da li nošenje specifičnih odjevnih predmeta ili nakita, kao što su lančić s križem ili marama, treba biti dozvoljeno, za FOREF je sekundarno pitanje, jer se radi o neutralnoj organizaciji za ljudska prava.
"Mi se primarno orijentiramo na univerzalnim principima. Individualna vjerska sloboda je univerzalno dobro i to se mora respektirati, posebno u javnim školama", navode iz ovog foruma.
Poštovanje prema vjerskom pluralizmu, zaključuju oni, jedna je od najvažnijih lekcija koju školarci trebaju naučiti.
Izvor: Al Jazeera
