Svakom kupovinom iskoristi se bar jedna plastična kesa, koja kasnije uglavnom završi kraj puta ili na nekom drvetu.
Za njenu razgradnju neophodno je najmanje 400 godina ali razgrađene hemikalije još dugo, i nakon toga zagađuju životnu sredinu. U zemljama EU zakon o zabrani upotrebe plastičnih kesa stupio na snagu još 2012. godine, dok na Kosovu to još uvijek nije slučaj.
Prema pravilniku Ministarstva za zaštitu životne sredine na Kosovu od 2013. godine postoji uredba o cirkulaciji plastičnih kesa na tržištu, koja podrzumijeva upotrebu biorazgradivih plastičnih kesa kao i njihovo odlaganje na posebna mjesta, međutim, ta administrativna odluka prema riječima predstavnika civilnog sektora na Kosovu se ne poštuje.
"Imamo veoma veliki problem počevši od pekara koje prodaju hljeb u plastičnim kesama. Hljeb koji se stavi u plastičnu kesu je veoma štetan po zdravlje jer ispušta kancerogene materije. Takođe u svim marketima plastične kese su neizbježne. Mi smo zatražili od inspektora da budu rigorozniji, posebno što se pekara tiče", kaže Luan Hasanaj, iz NVO "Očistimo Kosovo".
Da bi se proizveo kilogram supstance od koje se prave plastične kese, u atmosferu se ispusti dva kilograma ugljendioksida. Međutim na Kosovu još uvijek nije podignuta svijest u štetnosti proizvodnje i upotrebe pastičnih kesa.
"Kod nas još uvek nije ekološka svijest probuđena u dovoljnoj meri. Trebalo bi svuda da se nalaze posebni kontejneri za plastiku, kese, metal. Ali toga kod nas nema i svo smeće bacamo na istom mjestu, tako da treba dosta vremena da se to i odvoji a tek da se reciklira" kaže Jelena Lazić, biolog.
Zamjena plastičnih kesa u papirne ili biorazgradive od šećera i kukuruza, ali i uvođenje poreza i taksi na njihovo korišćenje moglo bi biti rješenje za ovaj problem, s obzirom da se u nekim zemljama Evopske unije pokazalo se kao veoma efikasno gdje se za dvije godine njihova upotreba smanjila za oko 40 odsto, kažu iz Regionalnog centra za zaštitu okoline.
"Ako neko želi da upotrebi plastičnu kesu, onda bi to trebalo da se naplaćuje u prodavnici ili ta prodavnica da plati taksu na to. Tako bi se upotreba smanjila i taj dio novca bi se koristio za reciklažu", rekao je Agron Bektashi, Direktor Regionalnog centra za zaštitu okoline.
Podaci svjetskih ekoloških centara bilježe da u toku jedne godine čovječanstvo utroši preko 500 milijardi plastičnih kesa. "Džinovski tepih" sačinjen od plastičnih kesa, boca i ostalog smeća pluta Tihim okeanom, a procjenjuje se da je danas težak više od 3,5 miliona tona. Čak 80 odsto ovog prljavog tepiha čini plastični otpad.
Prema pravilniku Ministarstva za zaštitu životne sredine na Kosovu od 2013. godine postoji uredba o cirkulaciji plastičnih kesa na tržištu, koja podrzumijeva upotrebu biorazgradivih plastičnih kesa kao i njihovo odlaganje na posebna mjesta, međutim, ta administrativna odluka prema riječima predstavnika civilnog sektora na Kosovu se ne poštuje.
"Imamo veoma veliki problem počevši od pekara koje prodaju hljeb u plastičnim kesama. Hljeb koji se stavi u plastičnu kesu je veoma štetan po zdravlje jer ispušta kancerogene materije. Takođe u svim marketima plastične kese su neizbježne. Mi smo zatražili od inspektora da budu rigorozniji, posebno što se pekara tiče", kaže Luan Hasanaj, iz NVO "Očistimo Kosovo".
Da bi se proizveo kilogram supstance od koje se prave plastične kese, u atmosferu se ispusti dva kilograma ugljendioksida. Međutim na Kosovu još uvijek nije podignuta svijest u štetnosti proizvodnje i upotrebe pastičnih kesa.
"Kod nas još uvek nije ekološka svijest probuđena u dovoljnoj meri. Trebalo bi svuda da se nalaze posebni kontejneri za plastiku, kese, metal. Ali toga kod nas nema i svo smeće bacamo na istom mjestu, tako da treba dosta vremena da se to i odvoji a tek da se reciklira" kaže Jelena Lazić, biolog.
Zamjena plastičnih kesa u papirne ili biorazgradive od šećera i kukuruza, ali i uvođenje poreza i taksi na njihovo korišćenje moglo bi biti rješenje za ovaj problem, s obzirom da se u nekim zemljama Evopske unije pokazalo se kao veoma efikasno gdje se za dvije godine njihova upotreba smanjila za oko 40 odsto, kažu iz Regionalnog centra za zaštitu okoline.
"Ako neko želi da upotrebi plastičnu kesu, onda bi to trebalo da se naplaćuje u prodavnici ili ta prodavnica da plati taksu na to. Tako bi se upotreba smanjila i taj dio novca bi se koristio za reciklažu", rekao je Agron Bektashi, Direktor Regionalnog centra za zaštitu okoline.
Podaci svjetskih ekoloških centara bilježe da u toku jedne godine čovječanstvo utroši preko 500 milijardi plastičnih kesa. "Džinovski tepih" sačinjen od plastičnih kesa, boca i ostalog smeća pluta Tihim okeanom, a procjenjuje se da je danas težak više od 3,5 miliona tona. Čak 80 odsto ovog prljavog tepiha čini plastični otpad.
