Za džamije i islamske centre

Uprkos optužbama desničara, Daniel Zimmerman želi zemljište vrijedno 850.000 eura u Monheimu ustupiti islamskim zajednicama.

Za gradonačelnika njemačkog gradića Monheim am Rhein Daniela Zimmermanna (34) s pravom se može reći da je zaštitnik muslimana u Njemačkoj i ekonomski "mag" te da, uprkos jakim desničarskim valovima, koji u zadnje vrijeme kao cunami potresaju Evropu, evropski duh, zahvaljujući takvim ljudima, ne može i neće nestati.
Uprkos brojnim kritikama i optužbama da daje "njemačku zemlju muslimanima", Zimmermann ne odustaje od namjere da dva zemljišta, vrijedna 850.000 eura, u Monheimu ustupi islamskim zajednicama tog grada, kako bi one mogle izgraditi džamije i islamske centre.
Zimmermann, koji tvrdi da se islamofobija u Njemačkoj u zadnje vrijeme proširila, za Al Jazeeru kaže da islamske zajednice u tom gradu nisu "nepoznanice", da su osnovane još u osamdesetim godinama prošlog vijeka te da ne vidi razloga zašto im ne bi ustupio ta zemljišta.
"Ti ljudi nisu 'samo muslimani', oni su dio našeg društva, oni igraju u nogometnim klubovima ovdje, idu na posao, idu u školu... Neki imaju i svoje firme. Nisu to nepoznati ljudi i mi znamo da im možemo vjerovati. Želimo im pružiti ruku. Integracija mora biti obostrana, tako da i mi moramo uraditi svoj dio posla", mišljenja je Zimmermann.

Druženja kršćana i muslimana

Smatra da su optužbe da "daje njemačku zemlju muslimanima" smiješne, jer, kako kaže, dvije islamske zajednica u Monheimu su osnovane po njemačkom zakonu i postoje već 30 godina.
"Mnogi od tih ljudi su čak rođeni u Njemačkoj. Nijemac i musliman - to nije kontrast! Svi muslimani koji žive u Njemačkoj su građani ove zemlje, svi imaju ista prava", tvrdi on.
Monheim je poznat po tome da se kršćani i muslimani redovno sastaju da bi razgovarali o svojim religijama i običajima. Zimmermann, za razliku od nekih u Njemačkoj, u tome ne vidi ništa čudno.
"Ta druženja mi uopće, kao grad, nismo inicirali. To je bila ideja kršćanskih crkava i islamskih zajednica. Kršćanstvo, islam i judaizam imaju mnogo toga zajedničkog. Oni se susreću redovno i razgovaraju o različitim temama, kao što je, naprimjer, post tokom mjeseca ramazana, ili šest sedmica prije Uskrsa. I mi, kao vodstvo grada, gledamo da se svi ljudi ovdje lijepo osjećaju, bez obzira na religiju", tvrdi Zimmermann.
Strah od islamofobije u Njemačkoj Zimmermann vidi kao strah nekih ljudi od globalizacije, ali ne slaže se s konstatacijom da većina Nijemaca ne voli muslimane.
"Manjina u Njemačkoj, koja je uvijek bila protiv islama i muslimana, postala je bučnija zadnjih nekoliko godina. To se primijeti i u ovoj diskusiji o zemljištima i džamijama."
Za Zimmermanna je stranka Alternativa za Njemačku pokazatelj da u Njemačkoj još postoje oni koji imaju iskrivljen pogled na svijet i koji su ograničeni.
"Ti ljudi nemaju samo problem s drugima, nego i sa sobom. Zapanjujuće je koliko malo odgovora na probleme današnjice ti ljudi iz AfD-a imaju. Oni će, prije ili kasnije, posrnuti, ali do tada ćemo se morati suočavati s njima", kratko je komentirao on.

Prihodi veći 300 miliona eura

Podatak da se Zimmermann, koji je, kao 27-godišnjak, 2009. godine postao gradonačelnik Monheima, uspio za sedam godina riješiti dugova od 150 miliona eura i da je sada taj grad u plusu 150 miliona eura ostavlja mnoge političare u nevjerici. Porezna politika ovog gradonačelnika, za kojeg mediji kažu da je najuspješniji u Njemačkoj, donijela je pozitivne rezultate.
"Monheim je jedan od njemačkih gradova koji ima najmanju stopu oporezivanja za kompanije. Mi smo smanjili stopu oporezivanja za jednu trećinu. Takvom politikom su za deset puta povećani prihodi grada. Od trenutka kada smo to uradili, u Monheimu je prijavljeno dodatnih 300 firmi. Od tada je u ovom gradu otvoreno 2.300 dodatnih radnih mjesta. Tako smo zadnjih godina napunili gradsku kasu sa 300 miliona eura i možemo sada finansirati mnoge projekte koji se tiču infrastrukture i obrazovanja."
Njemački  mediji pišu da je Zimmermann, koji 1999. godine s prijateljima osnovao stranku za studente i školarce (Peto), uspio "otjerati" velike stranke, poput Kršćansko-demokratske unije i Socijaldemokratske partije iz Monheima. On to ne vidi tako i kaže ironično da mu to nije bio cilj.
"Svaka stranka koja želi razgovarati s nama i koja ima ideje je dobrodošla. Naravno da je stranka, čiji sam ja član, ojačala i sa 65 posto glasova smo zastupljeni u Gradskom vijeću, ali to ne znači da druge partije ne igraju nikakvu ulogu."
Na kraju razgovora, Zimmermann nam je otkrio da se u Monheimu, u kojem živi oko 50.000 ljudi, trenutno nalazi 650 izbjeglica. Kazao je i da vlasti tog grada čine sve da se izbjeglice što prije integriraju u njemački sistem i počnu raditi.
"Kod nas je prijem izbjeglica tekao bez problema. Iznajmili smo 140 stanova u Monheimu samo za izbjeglice, a od prvog dana smo im omogućili da pohađaju kurs njemačkog jezika. Otvorili smo 13 centara u kojim se oni mogu pripremati za ono što ih čeka kasnije", zaključio je mladi gradonačelnik Monheim am Rheina Daniel Zimmermann.