Živote izgubilo između deset i 20 miliona ljudi

Neposredni povod ratu bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. juna 1914., koji je izvršio Gavrilo Princip...

Prije stotinu godina na današnji dan započeo je Prvi svjetski rat, koji je bio globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) i koji se odvijao na više kontinenata od 28. jula 1914. do 11. novembra 1918.
 
Posljedice rata bile su, između ostalog, više od 40 miliona žrtava, uključujući približno 20 miliona mrtvih vojnika i civila i značajna razaranja država i privrede te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.
 
Neposredni povod ratu bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. juna 1914., koji je izvršio Gavrilo Princip. Napad Austro-Ugarske na Kraljevinu Srbiju aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata. Za mjesec dana veći se dio Evrope zaratio.
 
Uzroci Prvoga svjetskog rata mnogobrojni su i složeni, ali svoj korijen uglavnom imaju u neravnomjernom ekonomskom razvoju vodećih evropskih zemalja u 19. stoljeću, odnosno činjenicom da su se mnoge države - kao Njemačka, Italija i Japan - iz političkih i drugih razloga relativno kasno profilirale kao velike sile te nisu mogle ravnopravno konkurirati Velikoj Britaniji i Francuskoj u kolonijalnoj ekspanziji.
 
Drugi važan razlog bio je procvat nacionalizma kao dominantne ideologije u Evropi 19. stoljeća. S obzirom na to da se granice država uglavnom nisu poklapale s etničkim granicama, stvarno ili izmišljeno ugnjetavanje sunarodnjaka s druge strane granice bio je stalan izgovor za rat, dok su stara, ali još uvijek postojeća, višeetnička carstva kao Austro-Ugarska ili Osmansko Carstvo postala nestabilnija. S obzirom na postupni porast slobode štampe i demokratskih standarda u mnogim evropskim državama, vlade su postajale sve ovisnije o javnom mišljenju i sporove s drugim državama postajalo je sve teže rješavati diplomatskim putem.
 
U borbama i ranjavanju umrlo je između deset i 20 miliona ljudi, a više od 21 milion ih je ranjeno. Zbog mobilzacije muškaraca žene su radile u privredi, u fabrikama, što je uticalo na emancipaciju žena. Uvodilo se pravo glasa, a ojačali su radikalni pokreti nacionalizam i komunizam. Došlo je do ekonomskih kriza i prekinuti su trgovački odnosi. Nakon rata Evropom je vladala epidemija gripe koja je oduzela 20 miliona života.
 
Rat je završen potpisivanjem nekoliko mirovnih sporazuma, od kojih je najvažniji Versajski ugovor 28. juna 1919., iako su sile Antante potpisale primirje s Njemačkom 11. novembra 1918. Najuočljivija posljedica rata bila je nova teritorijalna podjela Evrope. Sve članice Središnjih sila izgubile su teritorij, a stvorene su nove države.
 
Nakon rata osnovana je Liga naroda, međunarodna organizacija posvećena izbjegavanju budućih ratova i rješavanju sporova između država diplomatskim putem.