New York Times

Kada je Kleart Hasani sa 173 druge osobe došao u Bavarsku, bio je među prvim od 1.500 imigranata i izbjeglica koji su stigli u svježe okrečene stanove u bivšoj kasarnoj. Imali su i svježe pokošene travnjake, novo igralište i košarkaški teren.

Malo njih je obraćalo pažnju na znak "Ustanova za procesuiranje dolaska i odlaska". 
"Grade li školu za našu djecu?"“, pitala je 22-godišnja Mirela sa Kosova, dok je obilazila novu ustanovu sa svojim mužem. 

Odbijen zahtjev 

Do podne drugog dana boravka stigle su prve loše vijesti, Hasaniju Kleartu, 20-godišnjem studentu iz Albanije odbijen je zahtjev za azilom, samo dva sata nakon što ga je podnio. Uskoro će avionom biti poslan kući. 
Njegov zahtjev bio je prvi procesuiran. Obrađivanje zahtjeva za azil nekada je trajalo mjesecima, a sada je sve gotovo za nekoliko sati. 
To je signal onima koji dolaze u Njemačku: Ako vam život nije ugrožen u mjestu odakle dolazite – bit ćete vraćeni. 
Slično će proći i skoro svi ostali u toj ustanovi u Bambergu, bivšoj američkoj vojnoj bazi. 
"Ovdje zbrinjavamo podnosioce azila koji imaju male ili nikakve šanse da ostanu u Njemačkoj", rekao je upravitelj centra Jakob Daubner. 
Centar u Bambergu je drugi takav u samo mjesec dana koji je otvoren u Njemačkoj. 
Ta zemlja se sprema da primi stotine hiljada izbjeglica koje bježe od rata i progona, te ne žele primati imigrante koji dolaze u potrazi za poslom i boljim životom. Od januara do jula Njemačka je odbila oko 10.000 zahtjeva za azil. 
"Oni koji ne dolaze zbog političkog progona ili rata, već zbog ekonomskih razloga, neće moći ostati ovdje", kazala je nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel. 
Od oko pola miliona ljudi koji su aplicirali za azil u Njemačkoj ove godine, oko 42 posto, ili 256.938 su imigranti koji dolaze iz Kosova, Albanije, Makedonije i Srbije. Pošto je za građane zemalja Zapadnog Balkana teško dobiti radnu vizu za Njemačku, oni koji traže bolji život često pokušavaju ostati tražeći azil. 

Zabrana ulaska u EU 

Nacrt federalnog zakona kojeg bi njemački parlamentarci trebali usvojiti u oktobru opisuje Albaniju, Kosovo i Crnu Goru kao "sigurne zemlje", dok su BiH, Makedonija i Srbija proglašene sigurnim prošle godine. 
Umjesto primanja imigranata Berlin pregovara sa vladama zemalja Zapadnog Balkana o pronalasku načina za imigraciju radnika koji će biti potrebni i Njemačkoj. 
"Do 2020. godine očekuje se da će Njemačkoj faliti oko 2.4 miliona radnika", smatra Frank Laczko iz Međunarodne organizacije za migraciju, piše New York Times. 
Kako bi smanjili šanse da oni kojima je zahtjev za azil odbijen ostanu u Njemačkoj, sve koji odbiju otići dobrovoljno, do aerodroma će ispratiti policija.  Također, trenutna novčana pomoć od 140 eura uskoro bi mogla biti davana u namirnicama i to samo za jedan mjesec. 
Zakonodavci su dodali još jednu veliku promjenu. Od avgusta, svima kojima zahtjev za azil bude odbijen kao „neosnovan“ može biti zabranjen ulazak, ne samo u Njemačku, već u Zonu šengena i to na cijelih pet godina – sve u cilju smanjenja priliva imigranata sa Balkana u vrijeme kada se Evropa, naročito Njemačka, suočavaju sa izbjegličkom krizom i dolaskom stotina hiljada onih kojima su ugroženi životi u Siriji, Iraku i na drugim mjestima.