Crna rupa Evrope ili prihvatanje realnosti i demokratizacija društva dva su scenarija po kojima se zemlje zapadnog Balkana mogu razvijati u budućnosti, kaže za beogradski "Blic" dr Jasmin Mujanović, profesor na američkoj Kolumbiji, politički analitičar i saradnik Instituta "Istok-Zapad" i fondacije "Fridrih Ebert".
- Jedan je ovo što je već očigledno na terenu, ali bojim se da takav status kvo ne može opstati, naročito ne u BiH, gdje se situacija godinama unazad značajno pogoršava. U gotovo svakom parlamentu u regionu postala je svakodnevnica da se ljudi bukvalno "šaketaju". Na Kosovu bacaju suzavac u Skupštini, u Makedoniji je malo falilo da Zoran Zaev bude ubijen, u Federaciji BiH je totalna blokada, u Srbiji je onako kako gledamo svakodnevno, a Hrvatska je na rubu egzistencijalne krize - kaže on.
Zaključak je, navodi, da je demokratski projekat kakav je bio zamišljen za ovaj region u ozbiljnoj krizi, a veliki problem je i to što se u svim tim pričama pojavljuje neki međunarodni, autoritarni faktor.
Opasna podrška velikih sila
- To nije samo Rusija, već i Kina, zemlje Zaliva, Turska... Ovdje nije toliko priča o novcu, već o političkoj podršci koja se nudi svim ovdašnjim elitama, koja im je potrebna da bi ostali na vlasti. To je jedna tamna budućnost koje se itekako trebamo bojati i koja je itekako realna - objašnjava Mujanović.
Pozitivniji scenario, kaže on, bio bi onaj po kome će čitav region konačno da shvati da demokratija nije, i ne može da bude nešto što će stranci graditi, i da je neophodno da sami građani počnu da se ponašaju na jedan demokratskiji način.
Navodi i da je važna uloga Evropske unije koja "mora da nam kaže šta nas čeka ako nastavimo ovim putem".
- Neko treba da nam kaže da ćemo ostati crna rupa, i da od pridruživanja nema ništa. EU možda jeste previše optimistična, ali nije glupa - kaže on.
Srbija "glumi neutralnost"
Mujanović navodi i da je Hrvatska bila jedina zemlja sa Balkana koja je imala relativno jednostavan proces pristupanja, dok će za ostale to biti mnogo teže. Za Srbiju možda još više, s obzirom na bolan problem sa Kosovom.
- Balansiranje između Istoka i Zapada, "igranje" sa vladavinom prava, medijske slobode... Ako Srbija nastavi ovako, dovešće sebe u situaciju da će joj jedna Estonija ili Litvanija blokiraju put u EU zbog gluposti sa Rusijom. Nordijske i baltičke zemlje su oprezne što se tiče ruskog pitanja jer im se rat dešava u komšiluku, dok sa druge strane Srbija glumi neutralnost, a u praksi gleda na drugu stranu kada njeni građani idu da ratuju u Donbas. Bojim se da to neće tako lako proći - ističe Mujanović, i navodi da se ne bi iznenadio ako bi Srbija u perspektivi možda bila i naterana da riješi probleme koje ima.
Dodik kao Gruevski
- Ali, nadam se da će tada biti riješeno i pitanje Kosova, i problem balansiranja, i odnosi između, recimo Sarajeva i Beograda - navodi, i objašnjava da je i pitanje koliko će predsjednik RS Milorad Dodik ostati u političkom životu, jer se trenutno nalazi u sličnoj situaciju "u kojoj je Nikola Gruevski bio prije nekoliko godina".
Govoreći o ulasku Zapadnog Balkana u EU, Mujanovć navodi da se Unija sada "malo vadi jer su prije pet godina rekli da neće biti nikakvog proširenja neko vrijeme" ali da sada, poučeni iskustvom Crne Gore i Makedonije, to pokušavaju da promene dajući nadu, odnosno licitirajući sa 2025. godinom za pojedine zemlje.
- Crna Gora eventualno ima šansu, a za Srbiju nisam siguran. O BiH i Kosovu da ne govorim, a čini mi se i da je situacija sa Albanijom mnogo gora nego što se predstavlja. Makedonija će se za koju godinu priključiti NATO, ali mislim da je evropsko proširenje za nju malo trajniji proces - priča Mujanović.
Vili Brant potreban Srbiji
Srpski "problem svih problema" Kosovo će, smatra Mujanović, biti ostavljeno za kraj jer "najviše boli". Zato bi, kaže, Srbiji trebao "jedan Vili Brant" (nekadašnji kancelar Njemačke).
- Trebao bi joj jedan takav koji bi rekao kako stoje stvari kada je riječ o Kosovu, i da bi ta realnost morala da se prizna. Da kaže da se Srbija ne slaže sa mnogim stvarima, da Kosovo doživljava kao duhovno ognjište, ali da bi se odnosi gradili mora se priznati nezavisnost. To bi mogla da bude formula za cio komšiluk - objašnjava Mujanović.
Vučić bi mogao da riješi problem
Na pitanje da li mu se to čini kao realna opcija, on kaže to u ovom trenutku nije slučaj, ali i da "štošta može da se promeni u narednih desetak godina". Aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, kaže, jedini koji bi u ovom trenutku tako nešto mogao da uradi.
- Vjerujem i da je i on svijestan toga. Lukav je političar, nikada ne zatvara vrata, i čini mi se da već neko vrijeme priprema teren kada je riječ o Kosovu - kaže Mujanović.
On objašnjava i da političari u regionu često misle da su "ljudi na zapadu naivni ii glupi" ali, kaže, zaboravljaju da postoji i takozvana "realna politika", zbog koje su spremni da, bez obzira na autoritarne tendencije, pojedince prihvate takve kavi su, "jer treba ispuniti neke ciljeve".
Zaključak je, navodi, da je demokratski projekat kakav je bio zamišljen za ovaj region u ozbiljnoj krizi, a veliki problem je i to što se u svim tim pričama pojavljuje neki međunarodni, autoritarni faktor.
Opasna podrška velikih sila
- To nije samo Rusija, već i Kina, zemlje Zaliva, Turska... Ovdje nije toliko priča o novcu, već o političkoj podršci koja se nudi svim ovdašnjim elitama, koja im je potrebna da bi ostali na vlasti. To je jedna tamna budućnost koje se itekako trebamo bojati i koja je itekako realna - objašnjava Mujanović.
Pozitivniji scenario, kaže on, bio bi onaj po kome će čitav region konačno da shvati da demokratija nije, i ne može da bude nešto što će stranci graditi, i da je neophodno da sami građani počnu da se ponašaju na jedan demokratskiji način.
Navodi i da je važna uloga Evropske unije koja "mora da nam kaže šta nas čeka ako nastavimo ovim putem".
- Neko treba da nam kaže da ćemo ostati crna rupa, i da od pridruživanja nema ništa. EU možda jeste previše optimistična, ali nije glupa - kaže on.
Srbija "glumi neutralnost"
Mujanović navodi i da je Hrvatska bila jedina zemlja sa Balkana koja je imala relativno jednostavan proces pristupanja, dok će za ostale to biti mnogo teže. Za Srbiju možda još više, s obzirom na bolan problem sa Kosovom.
- Balansiranje između Istoka i Zapada, "igranje" sa vladavinom prava, medijske slobode... Ako Srbija nastavi ovako, dovešće sebe u situaciju da će joj jedna Estonija ili Litvanija blokiraju put u EU zbog gluposti sa Rusijom. Nordijske i baltičke zemlje su oprezne što se tiče ruskog pitanja jer im se rat dešava u komšiluku, dok sa druge strane Srbija glumi neutralnost, a u praksi gleda na drugu stranu kada njeni građani idu da ratuju u Donbas. Bojim se da to neće tako lako proći - ističe Mujanović, i navodi da se ne bi iznenadio ako bi Srbija u perspektivi možda bila i naterana da riješi probleme koje ima.
Dodik kao Gruevski
- Ali, nadam se da će tada biti riješeno i pitanje Kosova, i problem balansiranja, i odnosi između, recimo Sarajeva i Beograda - navodi, i objašnjava da je i pitanje koliko će predsjednik RS Milorad Dodik ostati u političkom životu, jer se trenutno nalazi u sličnoj situaciju "u kojoj je Nikola Gruevski bio prije nekoliko godina".
Govoreći o ulasku Zapadnog Balkana u EU, Mujanovć navodi da se Unija sada "malo vadi jer su prije pet godina rekli da neće biti nikakvog proširenja neko vrijeme" ali da sada, poučeni iskustvom Crne Gore i Makedonije, to pokušavaju da promene dajući nadu, odnosno licitirajući sa 2025. godinom za pojedine zemlje.
- Crna Gora eventualno ima šansu, a za Srbiju nisam siguran. O BiH i Kosovu da ne govorim, a čini mi se i da je situacija sa Albanijom mnogo gora nego što se predstavlja. Makedonija će se za koju godinu priključiti NATO, ali mislim da je evropsko proširenje za nju malo trajniji proces - priča Mujanović.
Vili Brant potreban Srbiji
Srpski "problem svih problema" Kosovo će, smatra Mujanović, biti ostavljeno za kraj jer "najviše boli". Zato bi, kaže, Srbiji trebao "jedan Vili Brant" (nekadašnji kancelar Njemačke).
- Trebao bi joj jedan takav koji bi rekao kako stoje stvari kada je riječ o Kosovu, i da bi ta realnost morala da se prizna. Da kaže da se Srbija ne slaže sa mnogim stvarima, da Kosovo doživljava kao duhovno ognjište, ali da bi se odnosi gradili mora se priznati nezavisnost. To bi mogla da bude formula za cio komšiluk - objašnjava Mujanović.
Vučić bi mogao da riješi problem
Na pitanje da li mu se to čini kao realna opcija, on kaže to u ovom trenutku nije slučaj, ali i da "štošta može da se promeni u narednih desetak godina". Aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, kaže, jedini koji bi u ovom trenutku tako nešto mogao da uradi.
- Vjerujem i da je i on svijestan toga. Lukav je političar, nikada ne zatvara vrata, i čini mi se da već neko vrijeme priprema teren kada je riječ o Kosovu - kaže Mujanović.
On objašnjava i da političari u regionu često misle da su "ljudi na zapadu naivni ii glupi" ali, kaže, zaboravljaju da postoji i takozvana "realna politika", zbog koje su spremni da, bez obzira na autoritarne tendencije, pojedince prihvate takve kavi su, "jer treba ispuniti neke ciljeve".
