Šest od 15 tačaka Briselskog sporazuma, postignutog u aprilu 2013. godine posvećeno je osnivanju Zajednice srpskih opština, a četiri godine kasnije Priština i Beograd i dalje imaju suprotstavljena gledišta o njenim nadležnostima.
Dok Priština tvrdi da to treba da bude nevladina organizacija koja će promovisati saradnju deset opština sa srpskom većinom u određenim oblastima, Beograd smatra da bi ZSO trebalo da postane političko tijelo koje je ovlašćeno za donošenje odluka. Preduslov ZSO je statut koji još uvijek nije napisan. Mediji u Beogradu prenose da je rad na formiranju Zajednice srpskih opština započeo i da se do kraja mjeseca očekuje osnivanje grupe koje će pisati statut Zajednice, koja će zaživjeti na proljeće 2019. godine.
Formiranje Zajednice srpskih opština je obaveza koju je Priština preuzela potpisivanjem sporazuma u Briselu, izjavio je za RTK2 poslanik Srpske liste Igor Simić i istakao da je najznačajnije da se pored deklarativnog izjašnjavanja političara u Prištini načini konkretan korak ka formiranju Zajednice, odnosno izradi statuta.
"Ono što treba da bude u statutu jesu prije svega ovlašćenja Zajednice srpskih opština i mi smatramo i nećemo odustati od toga da ovlašćenja moraju biti u skladu sa onim što je dogovoreno u Briselu, a ne ono što je odlukom Ustavnog suda umanjeno i pokušano da se izvrgne na negativan način, odnosno da se nadležnosti koje je propisao Briselski sporazum umanje ili potpuno ukinu", naglašava Simić.
Predsjednik takozvanog "Odbora za Kosovo i Metohiju" u Skupštini Srbije Milovan Drecun, je za RTK izjavio da će Briselski proces o normalizaciji odnosa bez formiranja ZSO biti doveden u pitanje.
"Ako nema ZSO ja prosto ne vidim razlog da se taj proces nastavlja da se o bilo čemu drugom razgovara ili ima ZSO i onda nastavljamo da se krećemo u pravcu otvaranja novih tema ili jednostavno ovaj Briselski proces o normalizaciji je mrtav", dodaje Drecun.
Izvršni direktor Centra za mir i toleranciju Nenad Maksimović kaže da će se u 2018. godini ubrzati proces gašenja preostalih srpskih institucija na Kosovu, čime će, u skladu sa kosovskim Ustavom, biti otklonjene sve prepreke u formiranju ZSO.
"Postoje nerealna očekivanja i nerealno dizanje euforije od strane Vlade Srbije i srpskih predstavika na Kosovu kako će Zajednica srpskih opština biti organ sa trećim nivoom vlasti, kako će imati izvršna ovlašćenja, kako će to biti magičan štap koji će rješti većinu srpskih problema na Kosovu. Međutim, očigledno je da otaljavanje formiranja Zajednice srpskih opština koja bi u ovom obliku mogla biti formirana još 2009. godine, da je bilo političke volje, je zapravo magičan izgovor za nerad", navodi Maksimović.
Mediji u Beogradu prenose da je rad na formiranju Zajednice srpskih opština započeo i da se do kraja mjeseca očekuje osnivanje grupe za izradu statuta Zajednice.
Kako se nezvanično saznaje iz diplomatskih krugova, kosovski i srpski predsjednik Hashim Thaçi i Aleksandar Vučić će u januaru 2018. u Briselu objaviti da je postignut napredak u sprovođenju djela Briselskog sporazuma koji se odnosi na ZSO.
"Nakon što bude gotov statut ZSO, slijedi procedura usvajanja u parlamentima, a može se očekivati i politička trgovina Beograda i Prištine, što će značiti da će kosovske vlasti od Srbije tražiti podršku za formiranje vojske. Realno je da glavne aktivnosti na formiranju ZSO budu okončane do jeseni 2018. kako bi ZSO bila uvrštena u kosovski budžet za 2019. Zapravo, ZSO će u praksi zaživjeti tek na proljeće 2019. što se poklapa i sa rokom potpisivanja pravno obavezujućeg sporazuma Srbije i Kosova, do kada bi trebalo da bude formirana i Vojska Kosova", prenose beogradski mediji, pozivajući se na navode diplomata.
Siniša Kostić, RTK2
Formiranje Zajednice srpskih opština je obaveza koju je Priština preuzela potpisivanjem sporazuma u Briselu, izjavio je za RTK2 poslanik Srpske liste Igor Simić i istakao da je najznačajnije da se pored deklarativnog izjašnjavanja političara u Prištini načini konkretan korak ka formiranju Zajednice, odnosno izradi statuta.
"Ono što treba da bude u statutu jesu prije svega ovlašćenja Zajednice srpskih opština i mi smatramo i nećemo odustati od toga da ovlašćenja moraju biti u skladu sa onim što je dogovoreno u Briselu, a ne ono što je odlukom Ustavnog suda umanjeno i pokušano da se izvrgne na negativan način, odnosno da se nadležnosti koje je propisao Briselski sporazum umanje ili potpuno ukinu", naglašava Simić.
Predsjednik takozvanog "Odbora za Kosovo i Metohiju" u Skupštini Srbije Milovan Drecun, je za RTK izjavio da će Briselski proces o normalizaciji odnosa bez formiranja ZSO biti doveden u pitanje.
"Ako nema ZSO ja prosto ne vidim razlog da se taj proces nastavlja da se o bilo čemu drugom razgovara ili ima ZSO i onda nastavljamo da se krećemo u pravcu otvaranja novih tema ili jednostavno ovaj Briselski proces o normalizaciji je mrtav", dodaje Drecun.
Izvršni direktor Centra za mir i toleranciju Nenad Maksimović kaže da će se u 2018. godini ubrzati proces gašenja preostalih srpskih institucija na Kosovu, čime će, u skladu sa kosovskim Ustavom, biti otklonjene sve prepreke u formiranju ZSO.
"Postoje nerealna očekivanja i nerealno dizanje euforije od strane Vlade Srbije i srpskih predstavika na Kosovu kako će Zajednica srpskih opština biti organ sa trećim nivoom vlasti, kako će imati izvršna ovlašćenja, kako će to biti magičan štap koji će rješti većinu srpskih problema na Kosovu. Međutim, očigledno je da otaljavanje formiranja Zajednice srpskih opština koja bi u ovom obliku mogla biti formirana još 2009. godine, da je bilo političke volje, je zapravo magičan izgovor za nerad", navodi Maksimović.
Mediji u Beogradu prenose da je rad na formiranju Zajednice srpskih opština započeo i da se do kraja mjeseca očekuje osnivanje grupe za izradu statuta Zajednice.
Kako se nezvanično saznaje iz diplomatskih krugova, kosovski i srpski predsjednik Hashim Thaçi i Aleksandar Vučić će u januaru 2018. u Briselu objaviti da je postignut napredak u sprovođenju djela Briselskog sporazuma koji se odnosi na ZSO.
"Nakon što bude gotov statut ZSO, slijedi procedura usvajanja u parlamentima, a može se očekivati i politička trgovina Beograda i Prištine, što će značiti da će kosovske vlasti od Srbije tražiti podršku za formiranje vojske. Realno je da glavne aktivnosti na formiranju ZSO budu okončane do jeseni 2018. kako bi ZSO bila uvrštena u kosovski budžet za 2019. Zapravo, ZSO će u praksi zaživjeti tek na proljeće 2019. što se poklapa i sa rokom potpisivanja pravno obavezujućeg sporazuma Srbije i Kosova, do kada bi trebalo da bude formirana i Vojska Kosova", prenose beogradski mediji, pozivajući se na navode diplomata.
Siniša Kostić, RTK2
