David Phillips, direktor Instituta za ljudska prava u Columbia Univerzitetu predstavio je na otvorenoj debati u Evropskom Parlamentu paket prijedloga o promjeni načina za vođenje dijaloga između Kosova i Srbije.
Među ključnim predlozima u Phillipsovom izvještaju stoji i jačanje američkog i evropskog faktora.
Iako priznaje da bi šefica evropske diplomatije Federica Mogehrini trebalo da nastavi da igra ulogu predsjedavajućeg procesom, Phillips je mišljenja da je neophodno imenovanje specijalnih izaslanika kako Vašingtona tako i Brisela.
Phillips smatra da bi američka strana tebalo da imenuje bivšu državnu sekretarku Condoleezza Rice kao specijalnog izaslanika, a evropsku stranu bi trebao prdstavljati političar "visokog kalibra", po mogućnosti iz Njemačke kao najjače države članice EU.
Niz mjera “štapa i šargarepe” za svaku zemlju: David Phillips
"Trenutno postoji mnogo komunikacije i koordinacije između Vašigtona i Brisela. Kada je dijalog počeo, SAD su bile mnogo vidljivije i proaktivnije. Iz mog iskustva, radeći u Savjetu Bezbjednosti Ujedinjenih Nacija i u Vašingtonu, vjerujem da Međunarodni sistem najbolje funkcioniše kada su Sjedinjene Države duboko uključene. Zato smo u našem izvještaju preporučili specijalnog predstavnika i predložili smo Condoleezza Rice kao prikladnu američku državljanku za tu funkciju. Ne radi se samo o ličnostima, već o načinu kako pregovarači pristupaju svojoj dužnosti", objasnio je.
Phillips je potvrdio i da se u ovom pravcu vode konsultacije između Vašingtona i Brisela.
Ti prijedlozi su, kako je naveo, posljedica stagnacije u dijalogu i nedovoljnog napretka u procesu.
Srbija je, prema Phillipsu, “nepoštena” jer bez obzira na prisustvo u rundama dijaloga, na terenu čini sve da spriječi implementaciju, a uz to i aktivno lobira u sprečavanju prijema Kosova u međunarodne organzacije.
Prištinu je, sa druge strane, optužio da odbija da osnuje Zajednicu srpskih opština.
Direktor Instituta za Ljudska Prava u Columbia Univerzitetu, smatra da bi u dijalogu trebalo da učestvuju premijeri a da bi predsjednici došli samo na susrete koji bi imali “ceremonijalan karakter”. U paketu prijedloga naglasio je da postoji i niz mjera “štapa i šargarepe” za svaku zemlju i smatra da bi trebala postojati “mjerljiva prekretnica”.
"Sporazum između Kosova i Srbije, trebalo bi da se osnuje na primjeru dogovora između dvije Njemačke koji datira 1972 godine. Ovo bi bio privremeni sporazum do potpunog i konačnog međusobnog priznanja”, poručio je David Phillips.
Iako priznaje da bi šefica evropske diplomatije Federica Mogehrini trebalo da nastavi da igra ulogu predsjedavajućeg procesom, Phillips je mišljenja da je neophodno imenovanje specijalnih izaslanika kako Vašingtona tako i Brisela.
Phillips smatra da bi američka strana tebalo da imenuje bivšu državnu sekretarku Condoleezza Rice kao specijalnog izaslanika, a evropsku stranu bi trebao prdstavljati političar "visokog kalibra", po mogućnosti iz Njemačke kao najjače države članice EU.
Niz mjera “štapa i šargarepe” za svaku zemlju: David Phillips
"Trenutno postoji mnogo komunikacije i koordinacije između Vašigtona i Brisela. Kada je dijalog počeo, SAD su bile mnogo vidljivije i proaktivnije. Iz mog iskustva, radeći u Savjetu Bezbjednosti Ujedinjenih Nacija i u Vašingtonu, vjerujem da Međunarodni sistem najbolje funkcioniše kada su Sjedinjene Države duboko uključene. Zato smo u našem izvještaju preporučili specijalnog predstavnika i predložili smo Condoleezza Rice kao prikladnu američku državljanku za tu funkciju. Ne radi se samo o ličnostima, već o načinu kako pregovarači pristupaju svojoj dužnosti", objasnio je.
Phillips je potvrdio i da se u ovom pravcu vode konsultacije između Vašingtona i Brisela.
Ti prijedlozi su, kako je naveo, posljedica stagnacije u dijalogu i nedovoljnog napretka u procesu.
Srbija je, prema Phillipsu, “nepoštena” jer bez obzira na prisustvo u rundama dijaloga, na terenu čini sve da spriječi implementaciju, a uz to i aktivno lobira u sprečavanju prijema Kosova u međunarodne organzacije.
Prištinu je, sa druge strane, optužio da odbija da osnuje Zajednicu srpskih opština.
Direktor Instituta za Ljudska Prava u Columbia Univerzitetu, smatra da bi u dijalogu trebalo da učestvuju premijeri a da bi predsjednici došli samo na susrete koji bi imali “ceremonijalan karakter”. U paketu prijedloga naglasio je da postoji i niz mjera “štapa i šargarepe” za svaku zemlju i smatra da bi trebala postojati “mjerljiva prekretnica”.
"Sporazum između Kosova i Srbije, trebalo bi da se osnuje na primjeru dogovora između dvije Njemačke koji datira 1972 godine. Ovo bi bio privremeni sporazum do potpunog i konačnog međusobnog priznanja”, poručio je David Phillips.
