"Administracija predsjednika Donalda Trumpa treba da postupi hitno da bi se sačuvali mir i stabilnost na Balkanu”, piše Daniel Serwer u najnovijem izdanju časopisa Savjeta za međunarodne odnose.
Dugogodišnji ekspert za područje jugoistočne Evrope predočava i opcije za rješavanje poljuljane političke i bezbjednosne situacije na Zapadnom Balkanu. Jedan od glavnih uzroka nestabilnosti je mješanje Rusije, koja ne želi prozapadni i prodemokratski razvoj tog dijela Evrope. Serwer ističe da su i Kongres i Bijela kuća obavješteni o njegovim preporukama.
Serwer ne predviđa novi veliki rat na području Zapadnog Balkana. Međutim, on ne isključuje izbijanje nasilja zbog esktremista u Albaniji, Makedoniji i Srbiji, koji bi po njemu mogli da dovedu do novog talasa etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti, pomjeranja granica, dalje islamske radikalizacije, kao i kolapsa postojećih institucija u regionu.
Serwer se zalaže za pojačanu zapadnu diplomatsku i ekonomsku intervenciju, za spriječavanje novog haosa na Balkanu. Pri tom nudi i tri opcije, dok lično podržava samo jednu.
“Prva opcija bila bi dalje sprovođenje politike evropske integracije Zapadnog Balkana, koju je Evropska unija promovisala uspješno sve do nedavno. Sjedinjene Države su priskakale u pomoć, ali samo kada bi našim transatlantskim partnerima pomoć zatrebala. Međutim, Evropa je trenutno ophrvana nizom teškoća - od Bregzita, migrantske krize, povećanog uticaja ekstremne desnice, do neslaganja o opstanku evrozone”.
Serwer se osvrnuo i na prijedloge pojedinih analitičara, ali i političara, o novom prekrajanju granica.
“Tu opciju lično odbacujem kao ideju, koja je ne samo suprotna američkim interesima, već ide protiv osnovnih demokratskih vrijednosti SAD”.
Treća opcija predviđa mnogo aktivnije američko angažovanje nego do sada.
“Bila bi to nova američka inicijativa, ali u oblasti samo nekoliko najvažnijih pitanja, uključujući ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, status Kosova i pitanje imena Makedonije”.
Prema Serwerovoj ocjeni, dvije najmekše mete ruskog uplitanja na području Zapadnog Balkana su Republika Srpska i Makedonija.
“Rusija će učiniti apsolutno sve što može da spriječi ulazak Makedonije u NATO, kao što se borila protiv ulaska Crne Gore u NATO, dok će u Republici Srpskoj preduzeti sve što bude mogla da Milorad Dodik nikada ne prihvati nijedan prijedlog za ustavnu konsolidaciju Bosne i Hercegovine”.
"Na Americi je da to promjeni", dodaje Serwer. On je pohvalio početne korake potpredsjednika Mike Pencea, koji je slično svom prethodniku Josephu Bidenu, preuzeo vodeću ulogu u određivanju politike SAD prema Zapadnom Balkanu. Serwer je ohrabren Penceovim stavovima prema iznetim na nedavnom sastanku američko-jadranske povelje (A5), u Crnoj Gori. (Grupu A 5 čine Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija i Makedonija, uz Crnu Goru, dok države sa statusom promatrača su Srbija, Kosovo i Slovenija.)
Smatra da i Kongres treba da odigra energičniju ulogu što se tiče Zapadnog Balkana.
“Važno je da američke diplomate, naročito naši ambasadori u regionu, imaju osjećaj da Kongres stoji iza njih. Poslije odlaska Obamine i dolaska Trumpove administracije naše diplomate možda nisu bile sigurne da li će Kongres da ih podrži. Nadam se da će moje pisanje biti korisno u tom pogledu”.
Serwer na kraju predlaže i imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan sa zadatkom da procjeni uspjeh i nedostatke u sprovođenju mirovnih sporazuma u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao i da daje konkretne preporuke za dalju američku politiku rješavanja sadašnjeg zastoja u jugoistočnoj Evropi.
Serwer ne predviđa novi veliki rat na području Zapadnog Balkana. Međutim, on ne isključuje izbijanje nasilja zbog esktremista u Albaniji, Makedoniji i Srbiji, koji bi po njemu mogli da dovedu do novog talasa etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti, pomjeranja granica, dalje islamske radikalizacije, kao i kolapsa postojećih institucija u regionu.
Serwer se zalaže za pojačanu zapadnu diplomatsku i ekonomsku intervenciju, za spriječavanje novog haosa na Balkanu. Pri tom nudi i tri opcije, dok lično podržava samo jednu.
“Prva opcija bila bi dalje sprovođenje politike evropske integracije Zapadnog Balkana, koju je Evropska unija promovisala uspješno sve do nedavno. Sjedinjene Države su priskakale u pomoć, ali samo kada bi našim transatlantskim partnerima pomoć zatrebala. Međutim, Evropa je trenutno ophrvana nizom teškoća - od Bregzita, migrantske krize, povećanog uticaja ekstremne desnice, do neslaganja o opstanku evrozone”.
Serwer se osvrnuo i na prijedloge pojedinih analitičara, ali i političara, o novom prekrajanju granica.
“Tu opciju lično odbacujem kao ideju, koja je ne samo suprotna američkim interesima, već ide protiv osnovnih demokratskih vrijednosti SAD”.
Treća opcija predviđa mnogo aktivnije američko angažovanje nego do sada.
“Bila bi to nova američka inicijativa, ali u oblasti samo nekoliko najvažnijih pitanja, uključujući ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, status Kosova i pitanje imena Makedonije”.
Prema Serwerovoj ocjeni, dvije najmekše mete ruskog uplitanja na području Zapadnog Balkana su Republika Srpska i Makedonija.
“Rusija će učiniti apsolutno sve što može da spriječi ulazak Makedonije u NATO, kao što se borila protiv ulaska Crne Gore u NATO, dok će u Republici Srpskoj preduzeti sve što bude mogla da Milorad Dodik nikada ne prihvati nijedan prijedlog za ustavnu konsolidaciju Bosne i Hercegovine”.
"Na Americi je da to promjeni", dodaje Serwer. On je pohvalio početne korake potpredsjednika Mike Pencea, koji je slično svom prethodniku Josephu Bidenu, preuzeo vodeću ulogu u određivanju politike SAD prema Zapadnom Balkanu. Serwer je ohrabren Penceovim stavovima prema iznetim na nedavnom sastanku američko-jadranske povelje (A5), u Crnoj Gori. (Grupu A 5 čine Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija i Makedonija, uz Crnu Goru, dok države sa statusom promatrača su Srbija, Kosovo i Slovenija.)
Smatra da i Kongres treba da odigra energičniju ulogu što se tiče Zapadnog Balkana.
“Važno je da američke diplomate, naročito naši ambasadori u regionu, imaju osjećaj da Kongres stoji iza njih. Poslije odlaska Obamine i dolaska Trumpove administracije naše diplomate možda nisu bile sigurne da li će Kongres da ih podrži. Nadam se da će moje pisanje biti korisno u tom pogledu”.
Serwer na kraju predlaže i imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan sa zadatkom da procjeni uspjeh i nedostatke u sprovođenju mirovnih sporazuma u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao i da daje konkretne preporuke za dalju američku politiku rješavanja sadašnjeg zastoja u jugoistočnoj Evropi.
