Centar za istraživanje, dokumentaciju i publikaciju u Prištini organizovao je dvodnevnu radionicu na kojoj je predstavljeno istraživanje javnog mnjenja o pomirenju Srba i Albanaca na Kosovu. Čak 81% ispitanika albanskog stanovništva smatra da je Srbija kriva za konflikt i da je potrebno izvinjenje zvaničnika Srbije.
Cilj projekta "Dekonstrukcija pomirenja na Kosovu“ je da se razloži koncept pomirenja između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba, kroz autentičan pogled građana Kosova na ovu temu, takođe je i radionica imala za cilj da podigne svijest o značajnim promjenama koje se trebaju uzeti u obzir da bi do pomirenja došlo. Istraživanje je obuhvatilo sva punoljetna lica, teme su bile pomirenje kao organski proces, etnički pristup pomirenja na Kosovu, uloga međunarodne zajednice. Od 1040 ispitanika 90% ispitanika smatra da još neće doći do pomirenja.
"Neki od rezultata su bili i očekivani, 81% je okrivilo Srbiju za izazivanje oružanog konflikta 1999. godine na Kosovu, ali nije bilo očekivano da 5% od 11% ispitanika srpske nacionalnosti misli isto, drugo bitno istraživanje je da su 2 od 5 odsto ispitanika krivilo političare za oružani sukob 99 godine. Dok kod uzročnika konflikta imamo podeljenost među generacijama, mlađe generacije Srba smatraju da su krivi pripadnici UÇK i ambasade Kvinte, a ispitanici Albanci da su uzrok političari iz Srbije“, Ističe Besa Kabashi Ramaj, direktorica Centra za istraživanje - dokumentaciju i publikaciju.
Učesnici radionice bili su i predstavnici međunarodnih organizacija kao i predstavnici udruženja žrtava. O pomirenju je najviše govorio predsjednik Frank Hantke fondacije Fridrih Ebert.
"Dok imamo osjećaj osvete mržnje i želje za kažnjavanjem, nećemo doći do boljih vremena a ni do pomirenja, to je moje mišljenje. Mada prihvatanje ratnih zločina je nešto drugo, mislim da se o krivici treba govoriti jer je to nešto najbitnije u procesu pomirenja“, kaže Frank Hankte, predsjednik NVO FES – Priština.
Istraživač u Centru za istraživanje dokumentaciju i publikaciju Nora Ahmetaj smatra da je jako bitno uključivanje Međunarodne zajednice u proces pomirenja.
"Ljudi imaju najmanje povjerenja u političare i institucije. Dvije najveće prepreke ka pomirenju vide u političarima i medijima, to kažem šta je rezultat i kvalitativnog i kvantitavniog istraživanja. Ispitanici tvrde da su im prepreke političari i mediji a biznis i ekonomski razvoj vide kao put ka pomirenju", rekla je Nora Ahmetaj, istraživač NVO - CRDP.
Zaključci radionice će pomoći u izradi preporuka koje će kasnije biti predate Vladi Kosova i kancelariji predsjednika Kosova i svim ostalim relevantnim institucijama koje rade na procesu pomirenja Srba i Albanaca na Kosovu.
Snežana Perić, RTK2
"Neki od rezultata su bili i očekivani, 81% je okrivilo Srbiju za izazivanje oružanog konflikta 1999. godine na Kosovu, ali nije bilo očekivano da 5% od 11% ispitanika srpske nacionalnosti misli isto, drugo bitno istraživanje je da su 2 od 5 odsto ispitanika krivilo političare za oružani sukob 99 godine. Dok kod uzročnika konflikta imamo podeljenost među generacijama, mlađe generacije Srba smatraju da su krivi pripadnici UÇK i ambasade Kvinte, a ispitanici Albanci da su uzrok političari iz Srbije“, Ističe Besa Kabashi Ramaj, direktorica Centra za istraživanje - dokumentaciju i publikaciju.
Učesnici radionice bili su i predstavnici međunarodnih organizacija kao i predstavnici udruženja žrtava. O pomirenju je najviše govorio predsjednik Frank Hantke fondacije Fridrih Ebert.
"Dok imamo osjećaj osvete mržnje i želje za kažnjavanjem, nećemo doći do boljih vremena a ni do pomirenja, to je moje mišljenje. Mada prihvatanje ratnih zločina je nešto drugo, mislim da se o krivici treba govoriti jer je to nešto najbitnije u procesu pomirenja“, kaže Frank Hankte, predsjednik NVO FES – Priština.
Istraživač u Centru za istraživanje dokumentaciju i publikaciju Nora Ahmetaj smatra da je jako bitno uključivanje Međunarodne zajednice u proces pomirenja.
"Ljudi imaju najmanje povjerenja u političare i institucije. Dvije najveće prepreke ka pomirenju vide u političarima i medijima, to kažem šta je rezultat i kvalitativnog i kvantitavniog istraživanja. Ispitanici tvrde da su im prepreke političari i mediji a biznis i ekonomski razvoj vide kao put ka pomirenju", rekla je Nora Ahmetaj, istraživač NVO - CRDP.
Zaključci radionice će pomoći u izradi preporuka koje će kasnije biti predate Vladi Kosova i kancelariji predsjednika Kosova i svim ostalim relevantnim institucijama koje rade na procesu pomirenja Srba i Albanaca na Kosovu.
Snežana Perić, RTK2
