Raspadom zemlje izgubile sve nove države

Nekadašnji visoki funkcioneri SFRJ Azem Vllasi i Jugoslav Kostić smatraju da je projekat stvaranja Jugoslavije propuštena prilika. Kako su naveli, ta država je svima mogla da bude od koristi.

Vlasi i Kostić učestvovaće na Beogradskom strateškom dijalogu koji će biti održan 10. i 11. novembra hotelu Metropol na panelu “Jugoslavija - propuštena prilika ili politička iluzija" povodom 100 godina od Krfske deklaracije.

Nekadašnji član CK Saveza komunista SFRJ Azem Vllasi smatra da je Jugoslavija bila iluzija, a vrijeme u njoj uzalud izgubljeno, iako je od samog svog nastanka prolazila kroz promjene i ustavne reforme tragajući za formulom opstanka.

''Kada je izgledalo da smo formulu pronašli ustavnim rešenjima od 1974. da bi opstala koliko-toliko kao potreba svih, otišla je u sunovrat. Ako, kao takva nije mogla da opstane, a posebno zbog načina na koji se raspala, Jugoslavija je, izgleda, bila iluzija i vrijeme u njoj je uzalud izgubljeno'', ocjenio je Vllasi za Tanjug.

Ipak, Jugoslaviju vidi i kao propuštenu priliku jer je, kako kaže, ta država svima mogla da bude od koristi.

''Prije svega, kao zajedničko tržiste rada i kapitala, dakle mogućnost za brži razvoj i bolji život. Uz očuvanje međunacionalne tolerancije, posebno u Bosni'', rekao je Vllasi.

Iako smatra da ulaskom u eru političko-partijskog pluralizma Jugoslavija nije mogla da opstane, Vllasi je uvjeren da je mogla da se mirno transformiše u, kako kaže, određenu formu zajednice nezavisnih država.

''U toj varijanti i Kosovo bi trebalo da bude država, jer Kosovo sa Srbijom, a bez Jugoslavije, bila bi nemoguća misija. Jugoslavija je i po ustavnim rješenjima od 1974. bila nešto poput 'mini Evropske Unije' danas. Dakle, bila je više konfederacija nego federacija'', zaključak je Vllasija.

Sagovornik Tanjuga smatra da je su raspadom Jugoslavije najviše dobili ''svi koji imaju svoje (nove) države, a da je najviše izgubio srpski narod jer, kako kaže, danas živi u nekoliko država van matične Srbije, a ranije je živeo u jednoj državi''.

Prema ocjeni Vllasija, danas postoje i mogućnosti i potrebe za saradnjom država sa prostora nekadašnje Jugoslavije.

''Ovo je mali geopolitički prostor i mi se međusobno bolje poznajemo nego sa drugima u Evropi. Ali, treba još vremena da se izleče ožiljci nedavne tragične prošlosti. Sve će ići bolje kada na političkoj sceni ne budu onhi koji pokušavaju da produže vijek trajanja politike koja je dovela do tragičnog raspada Jugoslavije, kaže Vllasi uz tvrdnju da je " takvih je najviše u Beogradu''.

Nekadašnji član Predsedništva SFRJ Jugoslav Kostić nema dilemu da Jugoslaviju treba posmatrati, prije svega, kao propuštenu priliku, iako sa današnje distance, kako kaže, djeluje kao iluzija.

Kostić je za Tanjug rekao da je Jugoslavija bila ''država po mjeri svih građana, od Đevđelije do Sežane''.

''Imala je uticaj i uživala poštovanje u cijelom svijetu. Sjetite se samo Pokreta nesvrstanih i kako je održavala mir u svijetu između dva bloka'', podsjeća Kostić.

Takva država je, prema mišljenju Kostića Tanjuga, smetala velikim silama čiji je program za razbijanje Jugoslavije, kako kaže, naišao na ''pogodno tle'' kod tadašnjih rukovodilaca u Sloveniji i Hrvatskoj.

''Prvo su zavadili omladinu, a onda je krenula svađa među borcima, koji su se rame uz rame borili za tu državu. Mi u Predsjedništvu željeli smo da sačuvamo Jugoslaviju jer smo smatrali da su sve republike i svi građani ravnopravni i da uživaju i ličnu i imovinsku sigurnost. Drugi su htjeli da budu samostalni i to su na kraju i ostvarili'', rekao je Kostić.

Iako su se bivše republike SFRJ osamostalile i stekle nezavisnost, ovaj nekada jugoslovenski funkcioner vjeruje da su raspadom Jugoslavije izgubile sve nove države.

''Svi smo upućeni jedni na druge i svi konstatujemo, samo što niko neće da prizna, da niko nije dobitnik već da smo svi gubitnici'', kaže on.

Ni za Kostića nije upitna mogućnost buduće saradnje država nastalih na temelju Jugoslavije.

"Mi smo suviše mali i nismo u stanju da jedni bez drugih opstanemo na ekonomskom tržištu u Evropi i svijetu. Ako već ne možemo da živimo jedni pored drugih, možemo da budemo upućeni jedni na druge. Moramo da oprostimo ono što je bilo jer zaboraviti ne možemo, ali ne smemo da dozvolimo da ikada više dođe do sukoba'', poručio je Kostić.