.jpg)
Označavati pripadnike cijele jedne religije - islama da su nosioci nasilja je neutemeljena teza, dok stvarne uzroke antiislamske klime u Crnoj Gori i svjetu treba tražiti u neznanju, ali i u nedovoljnom međusobnom poznavanju, poruke su sa danas održanog okruglog stola u Podgorici na temu "Bošnjaci i aktuelna antislamska klima", javlja Anadolu Agency (AA).
U organizaciji Foruma Bošnjaka Crne Gore organizovana je rasprava na kojoj su eminentni profesori, vjerski učenjaci i akademici govorili o sve većoj pojavi širenja antiislamizma kako na Balkanu, tako i u svijetu.
Kako je kazao Rifat Rastoder, ispred Foruma Bošnjaka Crne Gore, povod za ovakvu raspravu jesu i najsvježije izjave i komentari povodom skidanja hrišćanskog vjerskog obilježja s podgoričke Sahat-kule, jednog od vakufa Mehmet paše Osmanagića.
- Likovanje zbog ponovnog vraćanja krsta na Sahat-kulu i euforija u kojoj su neki navodno nezavisni mediji učestvovali, samo su kruna dešavanja o kojima govorimo. Stvarne uzroke antiislamske klime treba tražiti u neznanju, ali i u nedovoljnom međusobnom poznavanju. Na svakom mjestu se uporno traže samo islamski teroristi, kao da ih među pripadnicima drugih vjera i nacija ne može biti, a ima ih svakako u svim vjerama i nacijama - kazao je Rastoder.
On je rekao da je ključ svega u sistematskom suočavanju sa činjenicama.
- Činjenica je da je u Crnoj Gori i u regionu sve više elemenata koji govore o rastućem antiislamskom i antibošnjačkom raspoloženju. Ali, činjenica je da je islam sastavni dio unutrašnjeg evropskog kulturnog bića, a Bošnjaci sastavni dio ovdašnjeg etničkog, kulturnog, duhovnog identiteta - kazao je Rastoder.
Senadin Lavić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, poručio je da "ono s čime se mi danas suočavamo jesu besramne krivotvorine o islamu".
- Tako se islam u destruirajućim propagandnim konstruktima pojavljuje kao zgodna riječ za manipulaciju. Današnje slike o muslimanima i orijentu, uglavnom su proizvod zapadnih interpretacija u kojima se prepoznaje stereotip i agresivno neprijateljsko držanje - rekao je Lavić.
On je kazao da je nedavno hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović muslimane u BiH opisala kao veliku opasnost.
Sonja Tomović-Šundić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, kazala je da svaki oblik protivljenja, destrukcije nad onim drugim zapravo nije samo poništavanje toga drugoga, već i sopstveno podrivanje.
- Problem antiislamizma vidim u nekoliko nivoa. Jedan je istorijski, zatim politički, kulturološki i religijski. Veoma je problematična i teško održiva teza i jedna od najvećih zabluda ukoliko cjelovito jednu religiju i pripadnike jedne religije označavamo nosiocima nasilja i nekoga koga treba isključiti. Mislim da to je zapravo teza koja je višestruko neutemeljena. Religijska učenja svih vjera svijeta nose sa sobom mirovnu poruku - kazala je Tomović-Šundić.
Enis ef. Burdžović, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, poručio je da je "čovjek neprijatelj onoga što ne poznaje".
- Ono što moramo razgraničiti jeste da mi kao muslimani vjerujemo da se čovjek rađa s genom ljubavi. S druge strane, ne rađa se s genom mržnje, mržnja se uči. Islamofobija dolazi od straha od nepoznatog. Kako se hranimo brzom hranom, tako su nažalost i intelektualne potrebe svedene na brzu hranu. Islamofobija kao takva, jako se lako pakuje i biva prihvaćena u narodnim masama - kazao je Burdžović.
On je podvukao da se danas želi reći da islam ima problem sa modernošću.
- Ne, islam nema problem sa modernošću. Islam je imao širinu da prihvati drugo, drugačije i usvoji sve drugo pozitivno iz drugih kultura - kazao je Burdžović.
Andrej Nikolaidis, publicista i književnik, poručio je u svom obraćanju da njemu nije potrebno objašnjavati da se muslimana ne treba bojati.
- Jer ja živim sa njima. Ono što danas s pravom zovemo islamofobijom u Evropi i na ovim prostorima jeste savremena istorija fašizma. Nije slučajno da se ovaj val islamofobije dešava baš nakon finansijskog sloma na Wall Streetu. Govoriti o islamu kao o religiji koja izaziva nemir i nasilje, pa još govoriti to iz Evrope koja je počela dva svjetska rata je u najmanju ruku licemjerno. Fašizam je najveća opasnost hrišćanskog koncepta, a ne islam - istakao je Nikolaidis.
Kako je kazao Rifat Rastoder, ispred Foruma Bošnjaka Crne Gore, povod za ovakvu raspravu jesu i najsvježije izjave i komentari povodom skidanja hrišćanskog vjerskog obilježja s podgoričke Sahat-kule, jednog od vakufa Mehmet paše Osmanagića.
- Likovanje zbog ponovnog vraćanja krsta na Sahat-kulu i euforija u kojoj su neki navodno nezavisni mediji učestvovali, samo su kruna dešavanja o kojima govorimo. Stvarne uzroke antiislamske klime treba tražiti u neznanju, ali i u nedovoljnom međusobnom poznavanju. Na svakom mjestu se uporno traže samo islamski teroristi, kao da ih među pripadnicima drugih vjera i nacija ne može biti, a ima ih svakako u svim vjerama i nacijama - kazao je Rastoder.
On je rekao da je ključ svega u sistematskom suočavanju sa činjenicama.
- Činjenica je da je u Crnoj Gori i u regionu sve više elemenata koji govore o rastućem antiislamskom i antibošnjačkom raspoloženju. Ali, činjenica je da je islam sastavni dio unutrašnjeg evropskog kulturnog bića, a Bošnjaci sastavni dio ovdašnjeg etničkog, kulturnog, duhovnog identiteta - kazao je Rastoder.
Senadin Lavić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, poručio je da "ono s čime se mi danas suočavamo jesu besramne krivotvorine o islamu".
- Tako se islam u destruirajućim propagandnim konstruktima pojavljuje kao zgodna riječ za manipulaciju. Današnje slike o muslimanima i orijentu, uglavnom su proizvod zapadnih interpretacija u kojima se prepoznaje stereotip i agresivno neprijateljsko držanje - rekao je Lavić.
On je kazao da je nedavno hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović muslimane u BiH opisala kao veliku opasnost.
Sonja Tomović-Šundić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, kazala je da svaki oblik protivljenja, destrukcije nad onim drugim zapravo nije samo poništavanje toga drugoga, već i sopstveno podrivanje.
- Problem antiislamizma vidim u nekoliko nivoa. Jedan je istorijski, zatim politički, kulturološki i religijski. Veoma je problematična i teško održiva teza i jedna od najvećih zabluda ukoliko cjelovito jednu religiju i pripadnike jedne religije označavamo nosiocima nasilja i nekoga koga treba isključiti. Mislim da to je zapravo teza koja je višestruko neutemeljena. Religijska učenja svih vjera svijeta nose sa sobom mirovnu poruku - kazala je Tomović-Šundić.
Enis ef. Burdžović, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, poručio je da je "čovjek neprijatelj onoga što ne poznaje".
- Ono što moramo razgraničiti jeste da mi kao muslimani vjerujemo da se čovjek rađa s genom ljubavi. S druge strane, ne rađa se s genom mržnje, mržnja se uči. Islamofobija dolazi od straha od nepoznatog. Kako se hranimo brzom hranom, tako su nažalost i intelektualne potrebe svedene na brzu hranu. Islamofobija kao takva, jako se lako pakuje i biva prihvaćena u narodnim masama - kazao je Burdžović.
On je podvukao da se danas želi reći da islam ima problem sa modernošću.
- Ne, islam nema problem sa modernošću. Islam je imao širinu da prihvati drugo, drugačije i usvoji sve drugo pozitivno iz drugih kultura - kazao je Burdžović.
Andrej Nikolaidis, publicista i književnik, poručio je u svom obraćanju da njemu nije potrebno objašnjavati da se muslimana ne treba bojati.
- Jer ja živim sa njima. Ono što danas s pravom zovemo islamofobijom u Evropi i na ovim prostorima jeste savremena istorija fašizma. Nije slučajno da se ovaj val islamofobije dešava baš nakon finansijskog sloma na Wall Streetu. Govoriti o islamu kao o religiji koja izaziva nemir i nasilje, pa još govoriti to iz Evrope koja je počela dva svjetska rata je u najmanju ruku licemjerno. Fašizam je najveća opasnost hrišćanskog koncepta, a ne islam - istakao je Nikolaidis.
