Godišnje se sklopi oko 2.000 dječijih brakova

Umjesto đačkih knjižica, njima je na ruku stavljena burma, a igru lutkama zamijenilo je učenje da povijaju bebe. Prva ljubav, studentski dani, stalan posao - ništa od toga neće se ispuniti jer ih porodice primoraju da se udaju u ranoj dobi.

- Kada te ovako prisile na brak, nekad neka i zavoli svog muža, ali ja ne znam šta je ljubav. Prodali su me sa 15 godina i samo sam se mučila. Nisam nikog voljela - kaže maloljetna djevojčica koja je završila u takozvanom dječijem braku.

Djevojčice su primorane da se udaju za vršnjaka ili dosta starijeg muškarca, nerijetko njima potpuno nepoznatog. Iako porodični zakon dozvoljava zaključenje brakova između starijih maloljetnika sa navršenih 16 godina samo uz odobrenje suda, u Srbiji se sklopi oko 2.000 dječijih brakova između mlađih mladenaca potpuno nevidljivih sistemu, prema podacima NVO "Atina". Tako je u Republičkom zavodu za statistiku (RZS) u 2016. godini zabilježeno svega 15 "legalnih" brakova maloljetnika.

- U 2016. godini najviše ih je bilo u Čačku i Mladenovcu (po šest zaključenih brakova, a u ovim dvjema opštinama je nevjesta bila maloljetna, a mladoženja punoljetan), a u ostalim opštinama su u pitanju pojedinačni slučajevi. U 2016. godini u opštinama Babušnica, Bela Palanka i Bela Crkva zaključen je po jedan brak gdje su oba supružnika bili maloljetni - rekli su u RZS.

Dok godine nevjesta tek neznatno variraju, najviše je onih pogođenih iz romske populacije - 57 odsto. Međutim, sam brak često je maska za trgovinu bijelim robljem, pa i prostituciju, piše Blic.

- Žrtve su i djevojčice i djevojke iz različitih, naročito ruralnih dijelova zemlje, koje imaju porodice koje bolje da nemaju zbog zloupotreba koje nad njima čine, prodaje tih djevojčica i njihove prisile na brak - kaže Jelena Hrnjak iz NVO "Atina".

Djeca koja su žrtve dječijih brakova sa kojima Udruženje "Atina" dolazi u dodir su najčešće seksualno iskorištavana, ali i radno, djevojčice se primoravaju i na prošnju i to često možemo vidjeti na ulicama naših gradova.

- Kada pričate tim djevojčicama, reći će da su mislile da time čine dobro i uslugu svojoj porodici, jer prethodno nisu imale sredstva za život i školovanje. Dolazile su nam djevojčice koje nisu znale da razlikuju boje i sve dane u nedjelji, bile su potpuno obrazovno zapostavljene - ističe Hrnjak.

Fizičko i psihičko zdravlje im je urušeno do krajnjih granica, a ekonomski potpuno zavise od čovjeka za koga su se udale. Religijski običaji i stereotipi u kombinaciji sa siromaštvom i nedovoljnom edukacijom glavni su uzročnici zbog kojih do ovakvih brakova i dolazi. Najčešće su prisutni u ruralnim krajevima i siromašnim zajednicama.

Inače, jučer je širom svijeta obilježen Dan djevojčica, u znak podizanja svijesti o rodnoj nejednakosti sa kojom se suočavaju. Prisilni brak je najgori oblik ugrožavanja njihovih prava.

Izvor: Blic.rs