Odluka Suda BiH

Pored ratnog komandanta Armije RBiH na Sudu BiH oslobođen i Sabahudin Muhić.

Sud Bosne i Hercegovine danas je izrekao oslobađajuću prvostepenu presudu ratnom komandantu Armije Republike Bosne i Hercegovine Naseru Oriću i pripadniku Armije Sabahudinu Muhiću kojima se sudilo po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine, odnosno za navodne zločine u selima Zalazje, Lolići i Kunjerac.

Prema optužnici, Orić, tadašnji komandant, i Muhić, pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac teretili su se za ubistvo tri zarobljenika srpske nacionalnosti.

Tužilaštvo BiH optužnicu je podiglo nakon višemjesečne istrage, koja je provedena u saradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu i Ministarstvom unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska.

Orić je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio komandant 28. divizije Armije Bosne i Hercegovine, koja je djelovala na srebreničkom području.

Protiv njega je, zbog navodnih ratnih zločina, vođen i postupak po optužnici koja je podignuta pred Haškim tribunalom, koji ga je pravosnažno oslobodio krivice.

Tužilaštvo je izvodilo četiri vještaka i 14 svjedoka nastojeći dokazati krivicu, dok su s druge strane, odbrane Orića i Muhića iskazima 18 svjedoka te materijalnim dokazima u potpunosti negirale navode optužnice.

Negirali krivicu na početku procesa

Suđenje je počelo krajem januara prošle godine, a Sud BiH je sredinom septembra 2015. potvrdio optužnicu u kojoj je Tužilaštvo navelo da su Orić i Muhić počinili zločine protiv ratnih zarobljenika.

Prema optužnici, Orić je u tom periodu bio komandant Štaba teritorijalne odbrane Srebrenica i komandant Štaba oružanih snaga TO subregije Srebrenica, a Muhić pripadnik oružanih snaga TO Srebrenica.

Na prvoj statusnoj konferenciji, održanoj 24. novembra 2015. godine, tužilac Miroslav Janjić najavio je ispitivanje 30 svjedoka, među kojima će biti i jedan zaštićeni, kao i izvođenje 63 materijalna dokaza.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 9. septembra tri tačke optužnice protiv Orića i Muhića, u kojima se navodi zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti - Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.

Optuženi su 19. oktobra pred Sudom Bosne i Hercegovine negirali krivicu.

Zahtjev Haškom sudu

Orićevi branioci su 9. novembra podnijeli podnesak Haškom tribunalu, od kojeg su zatražili da naredi Sudu Bosne i Hercegovine obustavu postupka za ratne zločine u Srebrenici protiv njega jer mu se već u Hagu sudilo za te zločine, nakon čega je 2008. pravosnažno oslobođen krivice.

Tribunal u Hagu je 11. decembra odbio zahtjev Orićeve odbrane za obustavljanje postupka.

U obrazloženju odluke je navedeno da je Orić u Hagu oslobođen krivice po komandnoj odgovornosti za ubistvo jedne osobe u policijskoj stanici Srebrenica i šest osoba u zgradi općine, dok mu se trenutno na teret stavlja da je lično ubio jednu osobu u selu Zalazje, kao i da je, s još jednim pripadnikom Armije Bosne i Hercegovine, učestvovao u ubistvima dvije osobe u Bratuncu.

Orić je u junu 2015. godine izručen BiH iz Švicarske gdje je uhapšen po potjernici Srbije. Izručenje Orića iz ekstradicionog pritvora u kojem je proveo 14 dana tražila je Srbija, ali i BiH, nakon čega je švicarski sud odlučio u korist BiH.

Izvor: Al Jazeera i agencije